Ružica Janković, direktorica Naše Banke a.d. Bijeljina: Uz naše klijente smo i...

Ružica Janković, direktorica Naše Banke a.d. Bijeljina: Uz naše klijente smo i kada je teško

158
0
PODIJELI

Promjenom imena i brenda te ulaskom novih akcionara Naša Banka je ne samo dobila “novo ruho” nego se više ne postavlja pitanje opstanka već samo napretka i daljeg razvoja Sve je manje domaćih banaka, pa brend “domaća” u ovo vrijeme globalizacije ima cijenu samo ako iza toga stoji pouzdanost i kvalitet Širenje asortimana bankarskih proizvoda neće umanjiti naš kvalitet i brzinu, već doprinijeti stvaranju većeg ugleda banke i razvoju pouzdanog sistem Bankarski sektor prelikvidan, nisu upitne isplate njihovih depozita i uopšte podizanje većih količina novca

________________________________________________________________________

Razgovarao: Zlatko VUKMIROVIĆ

  • Poštovana gospođo Janković, Naša Banka je pod sadašnjim imenom počela djelovati i na berzi se pojavila u novembru 2019. godine. Može li se reći da su određene turbulencije koje su obilježile period prije tranzicije Pavlović banke u novo društvo definitivno prošlost?

– Iskreno vjerujem da su turbulencije u prethodnom periodu kao i njihovi uzroci definitivno prošlost. Promjenom imena i brenda, želim istaći da je Naša Banka ne samo dobila “novo ruho” nego ulaskom novih akcionara se više ne postavlja pitanje opstanka već samo napretka i daljeg razvoja, što je svakako najvažnije kako zaposlenim tako i našim klijentima koji su bili i ostali uz našu banku i u najtežim vremenima, a to su prethodne četiri i po godine.

  • Koliko toga i šta se konkretno promijenilo nakon tranzicije? Koje ste poteze povukli kako biste prije svega novoj kompaniji dali drugačiji ili novi imidž, naravno ukoliko ste smatrali da je to neophodno?

– U proteklom periodu turbulencija i potresa, Banka je pokazala svoju snagu ili slikovito rečeno žilavost. Međutim, mora se priznati da je za taj period banka oslabljena a određeni broj klijenata je napustio banku. Ulazak novih akcionara, promjena naziva banke, rebrendiranje poslovnica, osvježenje dijela zaposlenih radnika itd. su poruke postojećim i potencijalnim starim/novim klijentima je da se institucija promijenila samo nabolje, ojačala kapitalom novih akcionara – stabilnih i respektabilnih domaćih privrednika. Oni su aktuelnom menadžmentu banke dali povjerenje i jasan zadatak po pitanju nastavka i proširenja postojeće linije poslovanja, ali isto tako i uvođenja novih proizvoda i unapređenja usluga zasnovanih na inovativnim tehnologijama, što je ovoj banci itekako nedostajalo u prethodnom periodu. Nema potrebe mijenjati dosadašnje pravilo da budemo operativni, jednostavni i efikasni u rješavanju zahtjeva klijenata čijim potrebama smo prilagodili naše kreditne proizvode. Takođe, nastavljamo pružati podršku stanovništvu, manjim i srednjim preduzećima na tržištu u kojem poslujemo.

PRATILI RAST NEKIH OD NAJVEĆIH BH. FIRMI

  • Koliko je, po Vašem mišljenju, teško opstajati na tržištu a nemati zaleđinu u vidu velikih bankarskih grupacija kakvu imaju vodeće banke u BiH sa stranim vlasništvom? Postoji li recept?

– Tradicionalno bankarsko poslovanje doživljava promjene u vidu poslovne filozofije i shvatanja klijentovih želja i potreba. Novi bankarski poslovi i proizvodi i dalje nastaju u svijetu i predstavljaju neprestani odgovor banaka na promjene u okruženju i jedinu alternativu za očuvanje njihove konkurentske pozicije na tržištu finansijskih usluga. Bh. tržište je skromno za ovoliki broj banaka a da ni u regionu nije drugačije, svjedoči sve češći primjer spajanja banaka. Sve je manje domaćih banaka, pa brend “domaća” u ovo vrijeme globalizacije ima cijenu samo ako iza toga stoji pouzdanost i kvalitet.

Naša banka je oduvijek gradila poslovnu politiku dugoročne saradnje sa klijentima, uz korištenje prednosti koju ima kao lokalna banka, boljem poznavanju i boljem razumijevanju potreba svojih klijenata, kao i boljom procjenom rizika poslovanja prepoznavanjem pespektivnih projekata.

S ponosom ističemo da su neke od najvećih firmi sa ovog područja započele svoje poslovanje, stasale i narasle do današnjih veličina upravo sa našom Bankom. Njihove današnje potrebe za kompletnim finansijskim praćenjem su prerasle mogućnosti naše Banke, ali su ipak zadržale značajan dio svog poslovanja, ostale vjerne i dalje posluju sa bankom koja je prepoznala njihov potencijal i pružila im podršku u početnim fazama razvoja.  

  • Koje su osnovne odrednice poslovne strategije Naše Banke? Šta, po Vama, može predstavljati osnov za uspjeh na tržištu i dobre rezultate banke na čijem ste čelu?

– U ovoj fazi, kad očekujmo relativno snažnan rast aktive, banka planira da implementira više novih tehnologija i proizvoda. Širenje asortimana bankarskih proizvoda neće umanjiti naš kvalitet i brzinu, već doprinijeti stvaranju većeg ugleda banke i razvoju pouzdanog sistema koji će u budućnosti podebljati relacije klijenata i banke. Taj proces mora da prati pravovremena obuka kadrova za nove poslove, selekcija sposobnih kadrova koji će i ubuduće moći učestvovati u novim projektima banke, lakšem stvaranju prozvoda prilagođenih poslovnoj politici i okruženju u kojem banka djeluje.

Svjesni smo da je konkurentnost malih banaka u razvoju novih proizvoda na tržištu znatno manja, pa se stoga teško može očekivati veća migracija klijenata iz velikih u male banke. Razvojem kvaliteta proizvoda i tehnoloških procesa, te uvođenjem komplementarnih bankarskih proizvoda, postiže se i veća vezanost klijenata za svoju poslovnu banku.

Uprkos činjenici da u nedostatku kvalitetnih projekata, ciljne grupe velikih banaka postaju mali i srednji preduzetnici koji svojim kvalitetom i rezultatima odskaču od prosjeka, isti su takođe ciljna grupa i Naše Banke, a pored njih tu su mala porodična gazdinstva s određenom perspektivom razvoja. Zbog komparativnih prednosti boljeg poznavanja lokalnog tržišta, odnosno manje asimetrije informacija od strane menadžmenta i fleksibilnije unutrašnje organizacije, Naša banka može i mora napraviti kavlitetniju i jeftiniju procjenu rizičanosti klijenata i ulaganja, te bolje sagledati perspektivu razvoja određenog projekta.

Banke, inače, mogu smanjivati rizičnost plasmana lakšim i efikasnijim praćenjem investicija, odnosno izgradnjom intezivnijih odnosa s klijentima. Kako bi banka smanjila rizik osjetljivosti na lokalne ekonomske prilike, trebala bi prvenstveno voditi brigu o karakteru plasmana, ne samo u smislu sektorske podjele, već u smislu multiplikativnog učinka investicije. Kod stanovništva će se nuditi novi kreditni proizvodi za ulaganja u porodična gazdinstva, uz stvaranje uslova za razvijanje intenzivnih međusobnih odnosa.

Takođe, u kontekstu iniciranja privrednih kretanja u regiji banka neće zapostaviti ni svoju depozitnu funkciju. U tu svrhu se kreiraju modeli prikupljanja i korištenja neke vrste namjenske štednje, te uz sufinansiranje banke, usmjeravanje te štednje prema investicijama sa visokim multiplikativnim efektom. Banka bi svoj interes našla u plasiranju novih bankarskih proizvoda uz stimulativne uslove, u svrhu stvaranju jednog dugoročnog i profitabilnog odnosa.

INICIRANJE PRIVREDNOG RASTA NEMOGUĆE BEZ VEĆIH RIZIKA

  • Pretpostavljamo da su utvrđene smjernice rada za ovu, 2020. godinu. Na čemu se one baziraju i na šta ćete staviti akcenat? Namjeravate li uvesti neke novine u poslovanje banke?

– Nadovezujući se na prethodni odgovor, pred banku je postavljen zahtjev za izgradnjom CRM (Customer Relationship Managment) sistema prilagođenog lokalnom tržištu, sa naglaskom na perspektivi ulaganja i mogućnosti intezivnog praćenja poslovanja klijenata. Samo stvaranje jednog kvalitetnog sistema upravljanja odnosima s klijentima zahtijeva određene troškove upravaljanja sistemom. Iniciranje privrednosg rasta nije moguće bez većih rizika, tim prije što se radi o novim investicijama i klijentima sa smanjenom kreditnom sposobnošću i znatno manjim prinosima. S druge strane, vezanjem klijenata na jednu dugoročniju saradnju, te pružanjem dodatnih usluga i prilagođavanjem njihovim zahtjevima, banka dugoročno ostvaruje korist i prinose po osnovu ostalih proizvoda. Razvijanjem adekvatne marketinške strategije, banka će se orijentisati na stvarne potrebe klijenata, povećavajući tako asortiman svojih proizvoda prilagođen klijentovim zahtjevima, a koji možda neće biti zanimljiv za velike banke.

Nažalost, zbog neočekivane pandemiološke situacije u vezi Covid-19 virusa, zaista nije moguće predvidjeti period i posljedice koje će tek izazvati ovaj smrtonosni virus. Stoga, treba istaći da je bankarski sektor prelikvidan, da nema potrebe za širenje nepotrebne panike među građanima po pitanju isplata njihovih depozita i uopšte podizanja veće količine novca. Poželjno je uputiti klijente na podizanje gotovine na bankomatima, plaćanja putem elektronskog i mobilnog bankarstva. Takođe, želimo istaći da smo uz naše klijente i onda kada je teško i da ćemo im svakako pružiti podršku u refinansiranju postojećih zaduženja u smislu olakšanja povrata postojećih kreditnih obaveza kao i dodatnim sredstvima neophodnih za očuvanje likvidnosti.

  • Bankarski sektor u Bosni i Hercegovini je u stalnom rastu. Štaviše, raste znatno brže nego isti sektor u širem okruženju. Kako to tumačite, da li to mi bolje radimo od drugih ili su uzroci drugačije prirode?

– Bankarski sektor je stabilan, adekvatno kapitalizovan i ostvaruje zdrav rast, te predstavlja najuređeniji i najnapredniji segment bh. ekonomije. Upravljanje rizicima je najvažniji faktor zaštite finansijskog tržišta od konjukturnih ciklusa, odnosno otpornost banaka na sve izazove i krize, i sposobnost da adekvatnom kreditnom ponudom podrže ekonomski razvoj. Ali, za održavanje poželjnog nivoa kreditnog rasta pored kvalitetnog upravljanja kreditnim rizicima, neophodno je i kvalitetno upravljanje lošim kreditima. Pored primjene Evropske regulative i kvalitetnog nadzora banka od strane obje Agencije za bankarstvo, takođe, treba istaći i značajnu ulogu CBBiH kada je u pitanju održavanje odnosno rast bankarskog sektora a to je u prvom redu ažuriranje centralnog registra kredita na dnevnom nivou, čime je bankama omogućeno bolje upravljanje kreditnim rizikom kroz praćenje kreditne izloženosti i kreditne istorije klijenta. S tim u vezi ističem kao značajnu i jedinstvenu bazu registra transakcionih računa klijenata kao i jedinstvenu bazu svih blokiranih računa poslovnih subjekata u BiH. Možda su to neki od razloga ako mi to radimo bolje od drugih u okruženju.

POSEBNI ZAHTJEVI PRED MALIM BANKAMA

  • Prema nekim procjenama, banke sa malim tržišnim učešćem teško mogu da opstanu u sve izraženijoj tržišnoj utakmici i realno je očekivati da će u narednom periodu doći do okrupnjavanja sektora, ali i pojave novih učesnika na tržištu. Dijelite li takvo mišljenje?

– Rekla bih da ste uglavnom u pravu. Međutim, u finansijskim sistemima svih zemalja posluju banke veoma različite veličine i veoma različitog tržišnog učešća, koje mogu biti rangirane po raznim kriterijumima.

Sve oštrija konkurencija u bh. bankarskom sektoru, jačanje najvećih banaka, intezivno uvođenje novih tehnologija i bankarskih proizvoda, te postupan ulazak nebankarskih organizacija na bankarsko tržište, opravdano postavljaju pitanje gdje se danas nalaze male regionalne banke i koja je perspektiva njihovog razvoja u BiH. Ulaskom stranog kapitala na domaće bankarsko tržište pojavio se problem slabljenja lokalnih banaka kao posljedica procesa ukrupnjavanja bankarskog sektora, na koji način su strane banke osvarile najveći tržišni udio u domaćem bankarstvu. Svjedoci smo da je nekoliko banaka posljednjih godina nestalo sa tržišta, ali prvensteno zbog neadekvatnog upravljanja rizicima, a ne zbog gubitka tržišta.

Konkurentnost malih regionalnih banaka se počinje stvarati unutar same organizacije, a ne na tržištu. Struktura aktive banaka i dalje nije značajno diversifikovana i u njoj najveći udio predstavljaju krediti. Razvoj malih regionalnih banaka se odvija u uslovima neiskorištenog ukupnog potencijala stanovništva za zaduživanjem, u kojem segmentu još uvijek postoji velika potražnja za kreditima, omogućene su najviše kamatne marže, a s druge strane kreditni rizik je daleko manji nego u privredi, zbog velike disperzije kreditnog portfolija i manjih iznosa plasmana.

Adekvatnost kapitala predstavlja značajnije ograničenje u dostizanju određenog nivoa aktive malih banaka, a što dalje zavisi od njihove tržišne politike, razgranatosti mreže poslovnih jedinica, te drugih unutrašnjih činilaca kojim kontrolišu rizike poslovanja. Ono što će u srednjoročnom razdoblju značajnije uticati na rast malih banaka je svakako razvoj sve moćnije i tehnološki naprednije konkurencije na bankarskom tržištu. Postavlja se pitanje da li je dostizanje i održavanje određenog nivoa aktive i poslovanja, usvajanje novih tehnovlogija sa određenim vremenskim pomakom, prihvatljivo za banke. Održavanje dostignutog stepena razvoja u ekonomiji implicira značajno zaostajanje. Zato se pred male banke, ali ne samo pred male, postavlja zahtjev stalnog razvoja, tako da je važnije pitanje za opstanak banaka da li se razvijaju ili stagniraju, nego da li su u datom vremenskom period male ili velike, odnosno da li imaju malo ili veliko tržišno učešće.

  • Kako tumačite već prilično rašireno mišljenje da su banke u Bosni i Hercegovini isuviše suzdržane i bojažljive kada je posrijedi podrška razvoju privrednih aktivnosti?

– Kako bi se spriječio nastavak stagnantnog rasta banaka, pred njih se postavlja više opcija mogućeg daljnjeg razvoja. Jedna od opcija bi bila da rast aktive zasnivaju na smanjenju kolaterala potrebnih za dobijanje kredita. Smatram da je ova opcija neprihvatljiva za male banke, jer bi dovela do povećanja kreditnog rizika i rizika naplate, što bi se zbog relativno malog osnovnog kapitala i aktive moglo nepovoljno odraziti na daljnje poslovanje. Za velike banke je ova opcija mogla biti prihvatljiva s obzirom da su u većinskom stranom vlasništvu, te su na taj način, kroz finansiranje potrošnje domicilnih proizvoda u tranzicionim zemljama, u nekoj mjeri mogle da podržavaju postojeći nivo domaće proizvodnje i sprečavaju opasnost od deflacije u domicilnom bankarskom sektoru.

Bankarski sektor se može opisati kao jedan od nekoliko ekonomskih područja sa dosta opreznim pristupom. Zbog sve bržeg uvođenja novih tehnologija i razvoja novih proizvoda, naročito u području kartičnog poslovanja i kreditiranja, male banke su ipak prisiljene na smanjivanje kamatne marže, ali i uslove kolaterala za dobijanje kredita, što povećava njihov kreditni rizik.

Ne treba podcijeniti niti zanemariti činjenicu da odlazak radne snage iz BiH ostavlja negativne posljedice na sve sektore društva uključujući i bankarski sektor.  

DOBRE I LOŠE STRANE LIBERALIZACIJE FINANSIJSKOG SEKTORA

  • Da li će, po Vama, usklađivanje bh. regulatornog okvira za bankarstvo sa EU zakonima dodatno otežati poslovanje banaka?

– Proces geografske ekspanzije i konsolidacije bankarskih i drugih finansijskih institucija je već zahvatio i prekogranične integracije poprimajući razmjere globalizacije bankarskog i finansijskog sektora u širem smislu. Na taj način se stvaraju internacionalne i transnacionalne banke za čije poslovanje nema granica, što je omogućila deregulacija finansijskog sektora posljednjih decenija. Treba imati u vidu da je liberalizacija finansijskog sektora i ulazak različitih kompanija na ovo područje, koje sve više približavaju ponudu svojih proizvoda i usluga bankarskim, imalo značajne pozitivne strane, prvenstveno za korisnike tih usluga.

Međutim, to je dovelo i do značajnog povećanja rizika poslovanja i povećanja opasnosti od bankrota, zbog čega je, u cilju sprečavanja velikih finansijskih kriza i lomova, reagovala međunarodna zajednica uvođenjem međunarodnih standarda i jačanjem kontrole centralnih banaka i odgovarajućih regulatornih institucija.  

Primjena međunarodnih standarda u uslovima domaćeg tržišta nameće značajne dodatne troškove domaćim bankama, ali i značajne druge probleme u njihovoj praktičnoj implementaciji. Međunarodni standardi, između ostalog, podrazumijevaju postojanje aktivnog tržišta za sve finansijske nefinansijske instrumente, te postojanje relevantnih istorijskih podataka i informcija sa tržišta. Ove zahtjeve često nije moguće ispuniti, tako da je praktična primjena ovih standarda u našim specifičnim tržišnim uslovima otežana. Iz istih razloga, primjena međunarodnih standarda može dati nezadovoljavajuće efekte i rezultate koji neće biti prihvatljivi za sve zainteresovane strane.

  • Negativne kamatne stope na višak depozita u Centralnoj banci su često na udaru. Kako vi na njih gledate?

– Odluke o visini kamatnih stopa su u najvećoj mjeri uslovljene kretanjima na svjetskom finansijskom tržištu. Svjedoci smo da u uslovima niske inflacije i slabog privrednog rasta Evropska centralna banka i pojedine druge vodeće centralne banke uvode negativne kamatne stope na depozite poslovnih banaka, što predstavlja potpuno nekonvencionalnu mjeru monetarne politike. Takve mjere u značajnom mjeri utiču na odluke CB BiH, kao i na poslovanje domaćih poslovnih banaka od kojih su neke počele ugovarati negativne kamatne stope na određene kategorije velikih depozita preduzeća, a za očekivati je sve više negativne kamatne stope na štednju građana. S obzirom da su domaće banke zadržale tradicionalne funkcije primanja depozita i kreditiranje, smatram da nije opravdano uvoditi negativne kamatne stope na depozite privrede, a posebno ne na depozite stanovništva, jer bi se time potpuno obesmislio institut štednje.

Imajući u vidu da je štednja najvažniji izvor kreditne aktivnosti u našoj zemlji, Centralna banka BiH i poslovne banke su odgovorne da spriječe da se trendovi negativnih kamatnih stopa na međunarodnim tržištima ne odraze nepovoljno na pružanje finansijskih usluga privredi i stanovništvu, pa i na stabilnost cjelokupnog finansijskog sistema.

  • Top of Form
  • Banke već djeluju u uslovima niskih kamatnih stopa, što je uzrokovano viškom slobodnog novca, manjkom novih velikih, privrednih i infrastrukturnih projekata, pomenutom negativnom stopom CBBiH na višak iznad obavezne rezerve, te velikim brojem banaka na našem tržištu. Predviđanja su da će se banke u BiH uskoro sresti i sa padom prihoda od platnog prometa, što se u Evropi već dešava zbog primjene PSD2 direktive (Payment Service Directive 2). Polako ali sigurno otvara se tržište i za razne finansijsko-tehnološke kompanije (fintech). Imajući u vidu ove i druge činjenice, gospođo Janković, možete li predvidjeti u kojem će smjeru bh. bankarski sektor ići dalje?

– Regionalne banke će nastaviti obavljanje klasičnih bankarskih poslova, zavisno od njihove tržišne i poslovne politike, te tržišne prilagodljivosti. Zbog sve snažnijeg uticaja konkurencije velikih banaka može se očekivati regionalna orijentacija malih banaka, kako bi izbjegle stagnaciju, odnosno zaostajanje u razvoju. Plasiranjem slobodnih sredstava iz poslovnih jedinica na jedno uže geografsko područje, banke će voditi politiku usmjeravanja plasmana u projekte s širom perspektivom i sa većim multiplikativnim efektom. Time će se postići stvaranje odgovajuće strukture i brzine obrta novca, odnosno izbjeći stvaranje jednog inertnog finansijskog sistema regije. Nizak nivo razvijenosti privrede u regiji bi trebao predstavljati šansu malim regionalnim bankama za stvaranjem vlastite klijentele i njihovim vezanjem za jednu dugoročniju saradnju.

Sve dinamičniji razvoj tehnoloških procesa i proizvoda u bankarstvu, te potreba da se regionalne banke fokusiraju na razvoj novih proizvoda prilagođenih regionalnim specifičnostima, postavlja zahtjev pred male banke za jednom fleksibilnom organizacijom i permanentnim inoviranjem poslovnih procesa.

Digitalizacija bankarskog sistema zahtijeva kontinuirano investiranje u funkcionalna područja koje će u budućnosti omogućiti stvaranje dodatne vrednosti a takođe i ostvarivanje konkurentske prednosti upotrebom informacionih i komunikacionih tehnologija. Unapređenje i širenje informacionih tehnologija uticaće snažnije i na promjenu ponude bankarskih proizvoda i usluga, pa je za očekivati da će informacione tehnologije biti glavni generatori promjena u bankarskom sektoru.

Uvođenje novih tehnoloških rješenja dovodi i do promjena u načinu obavljanja komunikacionih aktivnosti kao i načina građenja dugoročnih odnosa između klijenata i banke. Postepeno se ukida tradicionalni direktni poslovni odnos a to je dolazak klijenta u banku a novi kanali omogućuju da klijent ima pristup svakoj pojedinačnoj transakciji u vrijeme i na mjestu gde on to poželi.

Iako se očekuje da će kontakt klijenta sa klasičnim ličnim bankarom biti zamijenjen elektronskom komunikacijom, još uvijek u BiH postoji značajan broj klijenata koji tradicionalan odnos sa bankom teško prihvataju odnosno ne žele zamijeniti ličnim kontaktom i ličnim konsultacijama, pogotovo po pitanju osjetljivih savjetodavnih bankarskih usluga.

Stoga je zadatak Naše Banke zadovoljiti i kvalitetno odgovoriti na potrebe i jednih i drugih klijenata.