Pad Bosne i Hercegovine na rang listi budžetske transparentnosti

Pad Bosne i Hercegovine na rang listi budžetske transparentnosti

12
0
PODIJELI

Usred globalne pandemije koja prisiljava vlade širom svijeta na pokretanje novih mjera potrošnje, posljednje Istraživanje o otvorenosti budžeta za 2019. godinu (Open Budget Survey 2019 – OBS), koje provodi organizacija International Budget Partnership (IBP) pokazuje da postoji razlog za zabrinutost: čak 86 zemalja (od 117 ocijenjenih), uključujući i BiH, nije uspjelo dostići adekvatan nivo transparentnosti, koji bi osigurao da javnost može razumjeti budžetski proces i aktivno sudjelovati u debatama o važnim budžetskim pitanjima.

Prema najnovijem OBS izvještaju, Bosna i Hercegovina i dalje ne objavljuje sve ključne budžetske dokumente koji bi jasno prezentirali budžetske politike, odluke i rezultate. Širom svijeta, od osam ključnih budžetskih dokumenata koje bi vlade trebale objaviti, čak jedna trećina nije dostupna javnosti.

Warren Krafchik, izvršni direktor IBP-a, kaže, „Iako pandemija očito zahtijeva brze i odlučne akcije, transparentnost budžeta, učešće građana i dobro funkcioniranje nadzora nad budžetom također su imperativ. Dok vlade reaguju na ovu veliku vanrednu situaciju u oblasti javnog zdravlja, budžeti moraju ostati otvoreni i transparentni, a zvaničnici moraju omogućiti inkluzivno angažovanje javnosti tokom njihovog planiranja i implementacije.“

Kao što pokazuju istraživanja IBP-a i drugih organizacija, otvoreni budžeti nude obećavajući put za napredak u društvenom i ekonomskom smislu. Oni mogu povratiti povjerenje u vlade i ojačati narušene odnose između javnih institucija i građana, kojima bi te institucije trebale služiti.

Bosna i Hercegovina učestvuje u OBS-u od 2008., i rezultati istraživanja provedenog 2019. pokazuju pad na rang listi Indeksa otvorenosti budžeta (Open Budget Index – OBI), koji koristi međunarodno priznate kriterije pomoću kojih se svakoj zemlji dodjeljuje ocjena za transparentnost na skali od 100. Index otvorenosti budžeta (OBI) Bosne i Hercegovine pao je sa 35 u 2017. godini na 33 u 2019. godini., te se BiH ovim rezultatom pozicionirala na 84 mjestu od ukupno 117 zemalja koje su uzele učešće u istraživanju. BiH se tako našla u društvu Demokratske Republike Kongo, Kambodže, Burkine Faso, Svazija i dr.

„Bosna i Hercegovina pala je na rang listi zbog nepravovremenog objavljivanja Kvartalnih izvještaja o izvršenju budžeta, zbog neobjavljivanja Budžeta za građane i Polugodišnjeg pregleda budžeta, objavljivanja Prijedloga budžeta koji sadrži minimalne informacije, te objavljivanja Usvojenog budžeta koji sadrži ograničene informacije.” rekla je Aleksandra Banović, projektna menadžerica u Fondaciji „Centar za zastupanje građanskih interesa“ (Fondacija CPI), koja je provela istraživanje za BiH. „Dakle, vlast bi prije svega trebala pravovremeno objavljivati budžetske dokumente, zatim izraditi Budžet za građane i Polugodišnji pregled budžeta, te objavljivati Prijedlog budžeta i Usvojeni budžet koji sadrže sveobuhvatne informacije i podatke o prihodima i rashodima, dugu, i fiskalnoj poziciji Vlade.“

Sama transparentnost je nedovoljna za poboljšanje državne uprave, stoga OBS 2019. procjenjuje i formalne prilike koje stoje na raspolaganju građanima da na smislen način učestvuju u različitim fazama budžetskog procesa. Takve prilike bi izvršna i zakonodavna vlast, te Ured za reviziju trebali pružati tokom cijelog budžetskog ciklusa. BiH je postigla rezultat 7 od 100 poena za mogućnosti koje vlasti pružaju javnosti za učešće u budžetskom procesu. Rezultat BiH pokazuje kako je građanima pružano malo prilika da se uključe u budžetski proces, te da nisu kreirani učinkoviti mehanizmi koji bi omogućili aktivno učešće javnosti, niti su postojeći mehanizmi prepoznati od strane javnosti.

Pored ocjenjivanja transparentnosti i učešća javnosti, OBS je također ocjenjivao i ulogu institucija koje pružaju formalni nadzor, poput vrhovnog tijela za reviziju i parlamenta. Institucije za nadzor koje imaju dobar izvor finansija i koje su nezavisne su ključne za bolje planiranje i izvršavanje budžeta.

Kada se radi o formalnim institucijama za nadzor u Bosni i Hercegovini i njihovoj jačini, ocjena za Parlamentarnu skupštinu BiH iznosi 33, te ona ima slab nadzor tokom budžetskog ciklusa, dok ocjena za Ured za reviziju institucija BiH iznosi 89, te Ured za reviziju pruža adekvatan nadzor. Parlamentarna  skupština BiH i Ured za reviziju institucija BiH zajedno pružaju ograničen nadzor tokom budžetskog procesa, sa zbirnim rezultatom za nadzor od 52 poena (od ukupnih 100).

Iako je posljednje Istraživanje o otvorenosti budžeta dovršeno neposredno prije udara pandemije, ono daje jasan sažetak trenutnih praksi u Bosni i Hercegovini vezanih za objavljivanje budžeta, mogućnosti učešća javnosti u budžetskom ciklusu i nadzora nad budžetskim procesom.

Mada mnoge vlade ne ispunjavaju minimalne međunarodne standarde, postoje pozitivni primjeri koji ukazuju na to da neke vlade koriste prednosti usvajanja transparentnijih, inkluzivnijih i participativnijih  pristupa u planiranju i implementaciji budžeta. Bosna i Hercegovina morala bi se ugledati na te pozitivne primjere.

Mjerila otvorenosti budžeta

Budžetska transparentnost – se u Istraživanju otvorenosti budžeta (OBS) procjenjuje na osnovu javne dostupnosti i sadržaja osam ključnih budžetskih dokumenata koje bi prema internacionalnim standardima trebale objavljivati sve vlade. Konkretno, istraživanje ispituje da li su ključni budžetski dokumenti dostupni javnosti online, da li su ovi dokumenti objavljeni pravovremeno, te da li su informacije prezentirane u ovim dokumentima sveobuhvatne.

  • Globalna prosječna ocjena za transparentnost budžeta sirom svijeta iznosi 45 od 100 poena, dok se rezultat od 61 poen smatra minimalnim pragom koji je potrebno dostići kako bi se potaknula konstruktivna javna debata.
  • Bosna i Hercegovina ostvarila je rezultat od 33 poena.

Učešće javnosti – se procjenjuje na osnovu formalnih prilika koje stoje na raspolaganju organizacijama civilnog društva i građanima da se uključe u budžetski proces i daju svoje inpute u toku budžetskog ciklusa.

  • Globalna prosječna ocjena za učešće javnosti u budžetskom procesu je obeshrabrujuća, te iznosi 14 od ukupno 100 poena.
  • Bosna i Hercegovina ostvarila je rezultat od 7 poena.

Nadzor nad budžetskim procesom – se mjeri na osnovu uloge koju u budžetskom procesu ima vrhovna revizorska institucija i parlament.

  • Rezultat od dostignutog 61 poena (od ukupno 100) smatra se dostatnim za adekvatan nadzor.
  • Bosna i Hercegovina ostvarila je rezultat od 52 poena.

„BiH trebala bi biti zabrinuta ponovnim padom transparentnosti i minimalnim brojem prilika za učešće javnosti u budžetskom procesu, kao i slabim nadzornim praksama od strane Parlamentarne skupštine BiH “, rekla je Aleksandra Banović. „Također, BiH je zauzela posljednju poziciju na rang listi Indexa otvorenosti budžeta (OBI) i u odnosu na zemlje regiona. BiH se našla na 84 poziciji (od 117 zemalja svijeta) iza Hrvatske koja je na 21 poziciji, Slovenije na 22, Albanija na 43, te Makedonije na 67 i Srbije na 70 poziciji.“

Istraživanje otvorenosti budžeta rezultiralo je i direktnim preporukama za vlast u BiH, kako bi se poboljšala trenutna situacija, a neke od preporuka su: pravovremeno i online objavljivati Kvartalne izvještaje o izvršenju budžeta; izraditi Budžet za građane i Polugodišnji pregled budžeta; osigurati pravovremeno usvajanje budžeta; objaviti detaljnije informacije o prihodima i rashodima u Prijedlogu budžeta; povećati sveobuhvatnost Usvojenog budžeta uključujući detaljne informacije o prihodima, dugu, individualnim programima; osigurati i testirati mehanizme koji će omogućiti građanima da se uključe u budžetski proces tokom formulacije i implementacije budžeta; omogućiti javnosti i predstavnicima civilnog društva da aktivno učestvuju u javnim raspravama prije usvajanja budžeta; osigurati da Prijedlog budžeta bude dostavljen parlamentarnim tijelima najmanje dva mjeseca prije početka budžetske godine; osigurati da parlamentarne komisije redovito razmatraju i analiziraju Prijedlog budžeta, Kvartalne izvještaje o izvršenju budžeta, revizorske izvještaje, te da zaključke svojih analiza objavljuju online; osigurati uspostavu nezavisne fiskalne institucije;

International Budget Partnership je prvi put pokrenuo istraživanje 2006. godine, sa ciljem da osigura da će svi građani, posebno oni iz neprivilegovanih zajednica, imati priliku da razumiju i utiču na to kako se javni novac – njihov novac – prikuplja i troši. Istraživanje otvorenosti budžeta (OBS) provodi se na terenu svake dvije godine, a podatke prikupljaju nezavisni budžetski eksperti koji nisu povezani s vlastima. Njihova otkrića revidiraju anonimni eksperti koji također nisu povezani sa vlastima. Dodatno, IPB poziva sve vlade da komentarišu nacrte odgovora, te se ovi komentari razmatraju prije finaliziranja rezultata istraživanja.

Punom tekstu izvještaja, uključujući preporuke i druge resurse, poput podataka specifičnih za svaku zemlju, možete pristupiti na https://www.internationalbudget.org/open-budget-survey/