Jasmin Spahić, predsjednik Uprave Sberbank BH: Pouzdan smo partner privredi i građanima

Jasmin Spahić, predsjednik Uprave Sberbank BH: Pouzdan smo partner privredi i građanima

189
0
PODIJELI

U 2019. godini zabilježili smo snažan trend rasta depozita, dok je udio loših plasmana, historijski posmatrano, na najnižoj razini Krčimo put novim servisima na tržištu BiH Tradicionalno bankarstvo koje se uglavnom baziralo na poslovnicu kao ključni kanal, mora biti nadograđeno digitalnim kanalima Ponosan sam na Sberbank tim i reakciju tokom protekla četiri mjeseca BiH je izabrala jedinu ispravnu varijantu moratorija

Razgovarao: Zlatko VUKMIROVIĆ

Možete li nam, gospodine Spahiću, za početak, reći nešto više o rezultatima Sberbank BH d.d. Sarajevo u 2019. i na početku ove godine? Šta je sve utjecalo na ostvarene rezultate?

– Godina iza nas je bila izuzetno uspješna za Sberbank BH. Ostvaren je rekordan rezultat zahvaljujući održivim prihodima i učinkovitom upravljanju troškovima. Zabilježen je rast u svim segmentima poslovanja, praćen rastom broja klijenata. Istraživanja koja kontinuirano sprovodimo pokazuju visok stepen zadovoljstva naših korisnika, na što smo jako ponosni. Banka ima izuzetno stabilnu kapitalnu poziciju te dostatan potencijal za kreditnu aktivnost. Stepen povjerenja klijenata je u stalnom porastu. U 2019. godini zabilježili smo snažan trend rasta depozita, dok je udio loših plasmana, historijski posmatrano, na najnižoj razini.

Posebnu pažnju smo posvetiti zahtjevima i potrebama naših zaposlenika. Ovo se ogleda i u razvojnim programima koji su bili prilagođeni današnjem vremenu. Vodeći se svjetskim primjerima najboljih praksi, zaposlenicima smo ponudili znanja i vještine koje će ih učiniti još boljima. Sretni smo da je posvećenost Sberbank BH prema zaposlenicima prepoznata u javnosti, te je tokom 2019. godine banka potvrdila svoju poziciju kao jedan od najpoželjnijih poslodavaca na tržištu Bosne i Hercegovine.

Krčimo put novim servisima na tržištu BiH. Tako je Sberbank BH prva banka na lokalnom tržištu i jedna od prvih u regiji koja je uvela biometrijsku autentifikaciju putem lica te pustila u rad prve beskontaktne bankomate. Klijentima pravnim licima, omogućili smo novi servis u vidu digitalnih garancija dok smo fizičkim licima putem chatbot platforme značajno olakšali on-boarding proces. Jedno od otvorenih pitanja na kojem naporno radimo sa Udruženjem banka BiH je usvajanje digitalnog potpisa. Očekujmo da će vlasti ozbiljno shvatati ovaj poziv.

Svjesni nepovoljnih demografskih trendova koji se ogledaju u odlasku mladih i talentovanih ljudi, posebnu pažnju smo posvetili studentima. Već godinama Sberbank BH podržava studente kako kroz dizajniranje posebnih bankarskih servisa prilagođenih ovoj populaciji, tako i kroz podršku nezaobilaznih edukativnih događaja i programa koji promoviraju i jačaju poduzetnički duh.

Iz 2019. kao naše najuspješnije godine ušli smo u 2020. kao najizazovniju godinu. Ovu godinu možemo promatrati kao svojevrsni restart. Banka dijeli sudbinu ostatka tržišta pa će i rezultati u ovoj godini biti odraz sveukupne situacije u zemlji i svijetu. Nezahvalno je u ovom trenutku praviti prognoze, one će biti vidljive tek koncem godine. Ono što možemo potvrditi je da Banka ima značajne viškove likvidnosti, stabilnu kapitalnu poziciju te čvrstu opredijeljenost da bude podrška kako privredi tako i građanima.  

SEGMENT MALOPRODAJE ZA KREATIVNOST

Sberbank je u Bosni i Hercegovini poznata kao banka sa jakim fokusom na maloprodaju, kao i na bankarstvo za mala i srednja preduzeća, pružajući podršku lokalnim ekonomijama. Možete li nam, u svjetlu krupnih promjena koje su se desile na tržištu, reći da li se takva orijentacija eventualno modifikuje?

– Upravo segment maloprodaje nudi pregršt mogućnosti da pokažete kreativnost posebno u dijelu digitalnog bankarstva. Na ovom polju banke se međusobno utrkuju u pridobivanju pažnje postojećih i potencijalnih klijenata. Sa razvojem komunikacijskih kanala, bilo da je u pitanju nova generacija mobilnih uređaja ili neka atraktivna aplikacija, sve je izazovnije oduševiti korisnike bankarskih usluga. Zato u svemu što radite fokus mora biti na funkcionalnosti i praktičnosti. 

Prvo, kad govorimo o maloprodaji naše strateško opredjeljenje jeste da klijentima pružimo besprijekoran servis. Istraživanja koje sprovode nezavisna tijela, pokazuju da je index zadovoljstva klijenata našom uslugom jedan od najbolje rangiranih na tržištu.

Drugo, tradicionalno bankarstvo koje se uglavnom baziralo na poslovnicu kao ključni kanal, mora biti nadograđeno digitalnim kanalima.

I treće, vrlo važno, jeste izgradnja čvrstih partnerskih programa sa ključnim učesnicima na tržištu maloprodaje kako bi se kreirao održiv ekosistem. Veliki maloprodajni lanci, preduzeća koja pružaju komunalne usluge ili trgovci iz različitih branši su partneri s kojima ili razvijamo nove servise ili kreiramo zajedničke programe. Sjetit ćete se da smo još prije skoro pet godina bili pioniri u segmentu partnerskih programa lojalnosti kada smo na tržištu lansirali prvu PIKA co-brandiranu karticu koja i dalje uživa status jedne od najtraženijih kartica ili program Sberbank Srijeda, koji je pokrenut prošle godine, gdje su klijentima tokom cijele godine  dostupni popusti.

Kad je riječ o pristupu prema malim i srednjim preduzećima, mi, u Sberbanci izuzetno cijenimo naše poduzetnike i ta kultura se prenosi kroz cijelu organizaciju jer nije lako danas biti poduzetnik u BiH. Deklarativno svi žele vidjeti nove fabrike ili nove pogone, ali kada se to i desi, nerijetko uslijede ironični komentari vezano za poduzetnike koji upravo tim investicijama osiguravaju nova radna mjesta i posljedično zadržavaju ljude u BiH. Ukratko kad govorimo o malim i srednjim preduzećima, svakom klijentu pristupamo individualno, klijenti to osjete i cijene. 

POSVEĆENOST SVAKOM KLIJENTU

Možete li za čitatelje magazina Banke i Bisnis opisati rad Sberbanke BH u okolnostima pandemije? Koje ključne poteze biste izdvojili?

– Organizacija je kao živi organizam, brzo se prilagođava novim obrascima ponašanja. Do unazad četiri mjeseca, teško da bi se iko usudio da pošalje zaposlenike da rade sa udaljenog pristupa – od kuće, a danas vidimo da i to može. Preko noći lakat je zamijenio rukovanje a umjesto fizičkih sastanaka dijelili smo virtualni prostor.

Naravno, zdravlje zaposlenika i njihovih najmilijih, kao i zdravlje klijenata uvijek je bilo i ostalo na prvom mjestu. Od izbijanja pandemije, kada pogledam unazad te analiziram odluke koje smo donijeli i način na koji smo djelovali u neizvjesnom i nepredvidivom trenutku, tvrdim da bi sve uradili na isti način.

Nismo paničili, a bili smo odgovorni i organizovani.

Kad kažem odgovorni to znači da smo izgradili jaku svijest o potencijalnim rizicima, te je pojačana briga o vlastitoj higijeni, kao i higijeni drugih. Poslovnice i drugi radni prostori su u kratkom vremenskom roku usvojili nove obrasce protokola. Što se same organizacije tiče, formirani su timovi unutar banke koji su pratili dešavanja vezano direktno za pandemiju, kao i na ekonomske posljedice koje pandemija može imati na bh. društvo.

Ponosan sam na Sberbank tim i reakciju tokom protekla četiri mjeseca. Bilo da se radi o razumijevanju i ljubaznosti ispoljenoj prema penzionerima koji su nakon tri sedmice izolacije prvi put došli u Banku pa im naši zaposlenici pripremili stolice ispred poslovnica, ili brzini reagovanja na mnogobrojne zahtjeve za moratorij. 

Svakoj banci je prvenstveno u interesu da njeni klijenti prežive. Niti banka želi da ima neuredne klijente kod serviranja kreditnih obaveza niti klijenti žele biti tretirani u lošoj kategoriji.

Inače, kod fizičkih lica pogođenih pandemijom primjenjivali smo uglavnom mjere moratorija, dok smo kod pravnih lica aplicirali širi set mjera od moratorija, preko uvođenja grace perioda, reprogramiranja i produženja rokova otplate pa do odobravanja novih sredstva za finansiranje tekuće likvidnosti tretirajući klijente jednako urednim kao i prije izbijanja vanrednog stanja iako su ti klijenti imali snažne poremećaje na vlastiti biznis.

Vjerovatno jedna od najčešće izgovaranih riječi uz riječ “banke” posljednjih nekoliko mjeseci je moratorij. Da li je, po Vama, izabrana adekvatna varijanta moratorija?

– Nevidljivi neprijatelj je nanio vidljivu štetu ekonomiji. Ako pogledamo sve one mehanizme koji su nam bili na raspolaganju, mišljenja sam da je BiH izabrala jedinu ispravnu varijantu moratorija. Znate, prilikom kvalifikacija na neko takmičenje zemlja smo sa najviše selektora. U doba pandemije zemlja smo sa najviše epidemiologa a kad je došla na red tema moratorija, svi su postali bankari.

Moratorij kao alat da dužnik što bezbolnije prebrodi oklonosti na koje nije mogao uticati i kao interventna mjera kojom su se ublažile negativne posljedice izazvane virusom je bio neophodan kako bi se sačuvala finansijska vitalnost sektora, ali i ekonomije u cjelini. Banke su uspjele da u jednom izazovnom trenutku brzo odgovore na zahtjeve klijenata, ali i da samoinicijativno pristupe svakom potencijalno ugroženom klijentu. To je bila prva, inicijalna faza.

Narednih sedmica, što ujedno predstavlja drugu fazu, banke će biti fokusirane da svakom pogođenom klijentu pronađu i osiguraju održiv modalitet servisiranja kreditnih obaveza. To je ujedno znatno složeniji proces jer nas načela struke upućuju da same modifikacije imaju limitirano dejstvo repeticije. Ukratko, to što ugovorimo sa našim klijentima danas, efekti toga će biti vidljivi početkom naredne godine.

Mišljenja sam da je bankarski sektor uspješno odgovorio u inicijalnoj fazi, te da je sačuvao stabilnost i likvidnost. To je ujedno preduslov za oporavak bh. privrede koji nam predstoji gdje banke igraju značajnu ulogu u tom procesu.    

U BiH SE MORATE VIŠE TRUDITI I DOKAZIVATI

Godinama je bankarski sektor u Bosni i Hercegovini u stalnom rastu. Štaviše, napreduje znatno brže nego isti sektor u širem okruženju. Kako to tumačite, da li to mi bolje radimo od drugih ili su uzroci drugačije prirode?

– U Bosni i Hercegovini posluju 24 banke, dok u neposrednom susjedstvu, u Hrvatskoj imate 23 odnosno 26 banaka u Srbiji. Ako usporedimo potencijal koji postoji u ovim zemljama, bilo da se radi o broju stanovnika, ekonomiji, privrednom razvoju, onda budete svjesni da se u BiH morate više truditi i dokazivati. Odgovorno tvrdim da je najveća konkurencija upravo u sektoru bankarstva. Takvo stanje vas neprestano tjera da se držite „iznad vode“. Vjerovatno zato nije ni rijetkost da bankari iz BiH karijeru nastave i na drugim tržištima, a s druge strane sveprisutna težnja za napredovanjem i dokazivanjem dovode banke u BiH posebno članice međunarodnih grupacije da one postaju ogledan primjer dobrih praksi. Takav je slučaj i sa Sberbank BH gdje važimo za jednu od najinovativnijih banaka u Grupaciji.

Nakon krize 2008. godine, nekih naučenih lekcija ali i pooštravanja regulative, banke su postale znatno otpornije na rizike. Kako smo se nosili i kako ćemo se nositi sa koronom? Kako procjenjujete snagu bankarskog sektora u BiH da različitim poremećajima odgovori na kvalitetan način?

– Bankarski sektor i prije proglašenja vanrednog stanja bio je visoko likvidan i sa visokom stopom kapitaliziranosti i kao takav je ostao i danas. U redovnom sam kontaktu sa kolegama iz drugih banaka i znam da svi naporno rade da zadrže povjerenje klijenata.

Novim odlukama regulatornih tijela u BIH kojim su značajno oslobađani dodatni viškovi likvidnosti kao podsticaj za finansiranje posebno privrede, predstavljaju konkretne mjere podrške bankama a samim tim i našoj ekonomiji u cjelini.

Mi danas ne možemo procijeniti koliko dugo će ovo stanje potrajati niti koliko duboko mogu ići efekti ovog stanja. Da li će biti drugog vala ili ne? Novi karantin bi uništio ekonomiju jer vidimo da tri mjeseca lockdown-a nam donosi u najboljoj prognozi -5 % GDP, pa se postavi logično pitanje kakao bi GBP izgledao zaključavanjem privrede na dodatnih dva ili tri mjeseca.

PODRŠKA ENERGETSKIM PROJEKTIMA

Na koji način tumačite već prilično rašireno mišljenje da su banke u Bosni i Hercegovini isuviše suzdržane i bojažljive kada je posrijedi podrška razvoju privrednih aktivnosti?

– Banke jesu oprezne baš kao i svi privredni subjekti u državi. Firme će u narednom periodu smanjiti nivo investicija kako bi uspjele očuvati vlastitu likvidnost. S druge strane, Banke će biti podrška svojim klijentima gdje god je logika zadovoljena a to je da svako ko može dokazati da ima dovoljno prihoda ili će imati dovoljno prihoda da servisira ratu kreditu, banke će takve projekte pratiti.

Raduje me činjenica da Sberbank BH, i u ovim izazovnim vremenima, pruža finansijsku podršku najznačajnijim projektima iz oblasti energetike. Upravo kroz podršku infrastrukturnim projektima nastojimo ne samo potaknuti investicione cikluse već i osigurati da energetski sektor uz podršku bankarskog sektora bude nositelj daljnjeg razvoja naše ekonomije. Ovoj zemlji više nego ikada su potrebni veliki projekti i mi ćemo nastaviti biti pouzdan partner našim klijentima.

Vidjeli smo da su najveći teret ove krize podnijela mala i srednja preduzeća, čija likvidnost je u značajnoj mjeri narušena te je vrijeme iza nas pokazalo određeni nivo ranjivosti na nepredviđene situacije poput situacije izazvane negativnim posljedicama COVID 19. Mi moramo nastojati pomoći tim klijentima. Vjerujem da će vlasti uskoro izaći sa prijedlogom sanacije takvog stanja putem garantnih fondova, gdje bi banke pružile dodatnu podršku, na jedan struktuiran način.

Ovi garantni fondovi su, po meni, trebali biti formirani i mnogo ranije, jer unazad nekoliko godina, svjedočimo konstantom povećanju likvidnosti kod banka i manjka kvalitetnih projekata. Istina, određeni oblici tih fondova su postojali i prije pandemije ali uglavnom na nivu lokalnih jedinica vlasti. Po uzoru na već uspostavljene prakse u EU, vrijeme da i mi napravimo kvalitetne šeme garantnih fondova koji će biti okosnica daljnjeg razvoja.

Do prije nekoliko mjeseci izgledalo je da će se trend niskih kamatnih stopa kako na kredite tako i na depozite nastaviti i da će takva situacija, koja nas svrstava među zemlje sa najnižim kamatnim stopama u regionu, potrajati. Mislite li da bi zbog posljedica pandemije moglo doći do promjena?

– Nezahvalno je iznositi takve procjene, ali sam siguran da će biti određenih korekcija. Istovremeno, vjerujem da će veći fokus u narednom periodu biti na brzini i ponuđenom servisu nego na cijeni.

KLIJENTIMA SPREMAMO LIJEPA IZNENAĐENJA

Izvjesno je da će banke morati dodatno raditi na podizanju vlastite produktivnosti kroz uvođenje tehnoloških rješenja koja će za cilj imati unapređenje procesa i optimizaciju troškova. Šta u tom smislu poduzima banka na čijem ste čelu?

– Bosna i Hercegovina ne može održavati status quo po pitanju daljnjeg razvoja digitalnog bankarstva, koji je uslovljen propuštanjem da se donesu prateći zakoni o digitalnom potpisu. Izostanak adekvatne regulative mi nismo mogli priuštiti ni prije izbijanja vanrednog stanja, a kamoli danas kad se cijeli svijet okreće naprednim online digitalnim kanalima.

Nesporno, u naprednim ekonomijama banke će se nastaviti utrkivati koja će ponuditi bolja korisnička iskustva i osigurati dodatni sadržaj klijentima da iz udobnosti doma ili ureda mogu nesmetano komunicirati u dijelu finansijskih servisa.

Iskreno se nadam da će vlasti pronaći dovoljno snage i političke mudrosti da ubrzaju proces uvođenja neophodnih reformi u ovom segmentu poslovanja.

Budućnost bankarstva je u digitalizaciji pod čijim utjecajem se sve brzo mijenja, poslovanje postaje jeftinije, kako za klijente tako i za banke. Dokle je u toj tranziciji stigla Sberbank BH i šta, po Vama, treba činiti da se olakša digitalno poslovanje na još uvijek tradicionalno orijentisanom tržištu?

– COVID 19 nas jeste usporio, ali nas nije stopirao. Uskoro ćemo našim klijentima ponuditi nove servise, a samim tim i nova korisnička iskustva iz oblasti digitalnog bankarstva koja nisu viđena na tržištu BiH.