Boško Mekinjić: Godina uspjeha i Bijele knjige

Boško Mekinjić: Godina uspjeha i Bijele knjige

Predsjednik Upravnog odbora Udruženja banaka BiH

143
0
PODIJELI

I za rad UBBiH i za promociju bankarskog sektora u cjelini 2019. godina je bila veoma uspješna • Saradnja između nadležnih agencija za bankarstvo, ministarstava, CBBiH sa jedne strane i Udruženja banaka BiH sa druge strane, podignuta je na još viši nivo • Domaće vlasti moraju obezbijediti poslovno okruženje i stvoriti pretpostavke u kojem će banke imati interes da ulažu u razvoj BiH • Kamate neće moći ostati na istorijski niskom nivou • Banke sa malim tržišnim učešćem teško mogu da opstanu u sve izraženijoj tržišnoj utakmici

Razgovarao: Zlatko VUKMIROVIĆ

  • Gospodine Mekinjiću, nepunu godinu dana ste na mjestu predsjednika Upravnog odbora Udruženja banaka Bosne i Hercegovine (UBBiH). Možete li nam na početku razgovora reći kako ocjenjujete rad Udruženja banaka BiH u tom periodu?

– Iako je teško ocjenjivati rad udruženja na čijem ste čelu, jer bi to trebali da ocjenjuju drugi, ipak ću biti slobodan i reći da rad UBBiH u 2019. godini ocjenjujem kao veoma uspješan, a razlog više za takvu ocjenu jeste što je to potvrđeno i na Skupštini UBBiH koja je održana 2.decembra 2019. godine na Jahorini, i na kojoj se raspravljalo o svim važnim temama koje se tiču bankarskog sektora kao i realizaciji planiranih ciljeva za ovu godinu. Lično mogu da kažem da je ovo veoma uspješna godina, kako za rad UBBiH, tako i za promociju bankarskog sektora u cjelini.

Što se tiče UBBiH, mogu da kažem da su realizovani svi ciljevi koji su bili definisani planom rada Udruženja u 2019. godini, međutim posebno bih izdvojio nekoliko ključnih aktivnosti koje su obilježile ovu godinu.

Ovdje prije svega mislim na angažman UBBiHna izmjeni zakonske regulative i podzakonskih akata koji se tiču Zakona o bankama RS i FBiH, zatim veliki angažman UBBiH i stručnih komisija na rješavanju određenih problema po svim segmetima poslovanja bankarskog sektora, naravno ne treba zaboraviti ni veoma uspješnu organizaciju bankarskih igara u Tesliću, gdje smo još jednom pokazali da je bankarski sektor najuspješniji i najorganizovaniji sektor u BiH.

Svakako želim da istaknem i kontinuiranu promociju bankarskog sektora na stručnim skupovima i forumima, kako u zemlji tako i u inostranstvu, od koji bih posebno izdvojio učešće na Kopaonik business forumu, Jahorina ekonomskom forumu, učešće na Evropskom bankarskom samitu u Briselu, poslovnoj konferenciji u Moskvi, i niz predavanja na ekonomskim fakultetima u BiH i regionu, a sve u cilju dalje promocije bankarskog sektora Bosne i Hercegovine. Naravno, ovome treba dodati i uspješnu saradnju koju smo ostvarili i proširili sa udruženjima banaka iz cijelog regiona, a sve u cilju razmjene iskustava i čvršćeg povezivanja bankarske zajednice regiona.

Međutim, ključni događaj koji je obilježio ovu godinu jeste svakako promocija i publikovanje “Bijele knjige” kao jedinstvenog dokumenta na ovim prostorima, na čemu je UBBiH radilo preko godinu dana.

PONUĐEN ODGOVOR NA KLJUČNE PROBLEME

  • “Bijela knjiga” je ovih dana predstavljana i široj javnosti. Da li ste zadovoljni sadržajem navedenog dokumenta i predloženim rješenjima za probleme sa kojima se banke susreću u radu?

– Funkcionisanje bankarskog sektora u proteklih nekoliko godina na nivou Udruženja banaka pokušali smo objediniti kroz “Bijelu knjigu”. U njoj smo sumirali sve probleme sa kojima smo se susreli u radu i ponudili rješenja uz uvažavanje primjera kako su sličnu problematiku regulisale zemlje u regionu i EU. Aktivnost prikupljanja materijala za knjigu je pokrenuta krajem 2018. godine, a tokom godine se intenzivno radilo tako da je “Bijela knjiga” predstavljena javnosti 3.decembra 2019. godine na bankarskom skupu u Sarajevu. Pored cjelokupne bankarske zajednice BiH, skupu su prisustvovali i predstavnici Centralne banke BiH (CBBiH), Misije MMF-a, privrede BiH, akademske zajednice, medija, i ostali gosti iz udruženja banaka iz regiona. Kao predsjednik UO UBBiH izuzetno sam zadovoljan  sadržajem dokumenta, uzimajući u obzir da se knjiga bavi stvarnim problemima nas bankara i obrađuje osam tema za koje se smatralo da su najaktuelnije, a to su digitalizacija, naplata potraživanja, devizno poslovanje, poreska tematika, obavezne rezerve, pristup IDDEEA, usklađivanje propisa unutrašnjeg platnog prometa i uspostavljanje registra stvarnih vlasnika.

  • Da li država može doprinijeti stvaranju boljih uslova za rad banaka i na koji način? Kakva su Vaša očekivanja u pogledu donošenja Zakona o digitalnom potpisu?

– U periodu dok sam vršio funkciju predsjednika UO UBBiH, slobodno mogu reći da je saradnja između nadležnih agencija za bankarstvo, ministarstava, CBBiH sa jedne strane i Udruženja banaka BiH sa druge strane, podignuta na još viši nivo. UBBiH je u 2019. godini svoje aktivnosti, između ostalog, usmjerila na učešće u kreiranju i usaglašavanju zakonske i podzakonske regulative, te harmonizaciji ovih zakona u oba entiteta. Brojne izmjene regulative koje su se desile u skorije vrijeme donijete su kroz dijalog i razmjenu mišljenja sa bankama posredstvom našeg Udruženja. Propisi koji regulišu rad banaka iz godine u godinu postaju sve kompleksniji i postavljaju sve veće zahtjeve pred banke. S obzirom da su ovakva rješenja posljedica prije svega usaglašavanja sa propisima po kojima banke posluju unutar EU, za očekivati je da će u narednom periodu saradnja nadležnih institucija i UBBiH biti sve značajnija.

U dijelu privrednog i ekonomskog razvoja BiH, neophodno je da se intenziviraju kreditne aktivnosti ka preduzećima. Da bi banke bile spremne na takve aktivnosti, one očekuju stabilizaciju ukupnih prilika u državi i stvaranje poslovnog ambijenta gdje mogu na adekvatan način da upravljaju rizicima sa kojima se susreću. U prethodnom periodu problem je bila činjenica da su banke značajan interes nalazile u plasiranju sredstava u javni sektor, kako kroz kredite, tako i kroz kupovinu obveznica i trezorskih zapisa. Navedena praksa nije dobra i zadatak domaćih vlasti je da obezbijede poslovno okruženje i stvore pretpostavke u kojem će banke imati interes da ulažu u razvoj BiH. Fokus na unapređenje poslovne klime treba sve više pomicati od eliminisanja administrativnih prepreka ka kreiranju uslova za veću konkurentnost domaće ekonomije.

Svi smo svjedoci procesa digitalizacije koji je zahvatio sve sfere društva pa tako i bankarski sektor BiH koji ne zaostaje mnogo za zemljama u regionu. Razlog tome leži u činjenici što većina banaka u BiH ima svoje matične banke u inostranstvu, tako da se po inerciji dio tih novih tehnologija i bankarskih proizvoda prenosi i na naše tržište. Međutim, na području BiH prepreku daljem razvoju ovog segmenta predstavlja činjenica da Zakon o elektronskom potpisu još nije usvojen, što je potrebno riješiti u najskorije vrijeme.

KAMATE BI MOGLE BLAGO RASTI

  • Nedavno  ste učestvovali na Evropskom bankarskom samitu u Briselu. Koje teme su bile u fokusu samita i šta su najvažniji zaključci?

– Da, ovogodišnji Evropski bankarski samit je održan u Briselu  2. i 3. oktobra pod nazivom „Building a positive future for Europe” u organizaciji Evropske bankarske federacije. Samit se bavio aktuelnim pitanjima za bankarsku industriju sa ciljem da se bliže definišu odgovori na ključne izazove, posebno u oblastima kao što su finansiranje tržišta, finansijski kriminal i pranje novca, kibernetička sigurnost, inicijativom za podsticanje razvoja tržišta kapitala (Markets4Europe) i međunarodno usklađivanje bankarske regulative, uključujući Basel 4.

Kao predsjednik UBBiH, učestvovao sam u radnoj sesiji „Latest developments at national level“ i tom prilikom sam predstavio rezultate i stanje bankarskog sektora BiH, perspektive daljeg razvoja i zakonsku regulativu koja reguliše ovu oblast.

Aktuelna tema na samitu je bila i direktiva koja podrazumijeva da velike tehnološke kompanije mogu za svoje klijente da obavljaju platne transakcije, s tim da mogu da obavljaju i za klijente banaka uz saglasnost. Isto tako i banke mogu to da rade za klijente tih kompanija, s tim da su oni uglavnim klijenti banaka. Suština PSD2 direktive je u tome da banke potencijalno ostaju bez dijela prihoda jer će velike tehnološke kompanije moći da obavljaju platne promete za svoje klijente i ovo je nešto što očekuje i banke u Bosni i Hercegovini.

  • Svjedoci smo činjenice da su kamatne stope za kredite na istorijski niskom nivou. Kako će to uticati na privredni rast i razvoj u narednoj godini?

– Kamatne stope su zaista na istorijski niskom nivou i realno je očekivati da je ovo najniži nivo kamatnih stopa koji ćemo imati, te da će u nekom izvjesnom periodu doći do početka njihovog blagog rasta. Istovremeno, svjedoci smo da i pored toga privredni rast nije na zadovoljavajućem nivou iako možemo reći da su trendovi pozitivni. Dakle, niske kamatne stope su pozitivan podsticaj za privrednike, ali preduslov za značajan ekonomski rast je da postoji jasna ekonomska politika, dobar poslovni ambijent, uređen pravosudni i poreski sistem, efikasna administracija kao i jednostavne procedure. Primjeri iz prakse su potvrdili da se prvo mora pokrenuti privreda, nakon čega uz kreditnu aktivnost banaka dolazi do  sveukupnog ekonomskog rasta. Glavne izvore za ekonomski rast treba tražiti u povećanju potrošnje i smanjenju stope nezaposlenosti. Bez zapošljavanja, novih projekata i investiranja nema ni pokretačke snage ekonomije, a time ni privrednog rasta i razvoja.

  • Da li se privrednici s pravom žale da nemaju odgovarajuću kreditnu podršku?

– Banke u BiH su prelikvidne i postoji problem nedostatka kvalitetnih projekata za plasiranje slobodnih novčanih sredstava. Finansiranje rasta i ekonomije se danas može smatrati najvažnijom misijom bankarskog sektora u društvu. Nijedna banka sigurno neće uskratiti podršku kvalitetnom projektu, jer je sve teže naći dobrog klijenta, dok takvu podršku ekonomski nekvalitetne ideje i dužnici ne mogu očekivati.

Banke su spremne da budu još snažniji generator razvoja privrede, da podrže zdrave i dobre projekte, istovremeno vodeći računa o sigurnosti štednje i depozita, što je primarna bankarska uloga. Korišćenje kredita predstavlja uzajamnu vezu između privrede i banaka. Više investicija dovodi do većeg broja zaposlenih, a više radnih mjesta znači i veći broj podignutih kredita.

U posljednjih nekoliko godina na tržištu BiH je dominantno ulaganje u državne hartije od vrijednosti, podrška javnim preduzećima i velikim kompanijama, dok se mali dio ulaže u privredu. Banke u BiH na računima Centralne banke drže preko tri milijarde KM. Radi se o kratkoročnim sredstvima koje predstavljaju ogroman potencijal za ulaganje u privredu. Da bi banke bile spremne intenzivnije krenuti u  kreditne aktivnosti ka malim i srednjim preduzećima, potrebno je uspostavljanje adekvatnog pravnog, socijalnog, sigurnosnog i, uopšte, društveno-ekonomskog ambijenta.

  • Nedavno je u Republici Srpskoj donesena prva pravosnažna presuda na osnovu koje je jedna banka obavezna da klijentu vrati novac koji mu je naplatila za obradu kredita? Da li je, po Vama, opravdano to što banke naplaćuju trošak obrade kredita i da li će od toga odustati?

– Pitanje opravdanosti i zakonitosti naplate troškova obrade kredita koje su banke naplaćivale svojim klijentima je postalo aktuelna nakon što je u septembru ove godine Okružni sud u Banja Luci donio presudu kojom se od banke zahtijeva da korisniku kredita izvrši povrat naplaćenih troškova po osnovu obrade kredita. Navedenu sudsku odluku neću komentarisati, ali sa stanovišta banke, naknade su jasno definisane i zakonom i odlukama regulatora kao sastavni dio EKS (efektivne kamatne stope) i samim tim iste su potvrđene kao zakonite ovim aktima.

U svim zemljama u regionu, pa i u zemljama EU, predviđena je naplata naknada po osnovu odobravanja kreditnih plasmana. Banke klijentima daju određeni novčani iznos kreditnih sredstava na raspolaganje, a pri tome za sebe zadržavaju pravo da odrede naknade i troškove kredita. U ugovoru o kreditu, banke imaju pravo i obavezu da navedu sve naknade i troškove koji proizilaze iz kreditnog odnosa, a koji se naplaćuju prilikom isplate kreditnih sredstava. Takođe, prije zaključivanja ugovora, banke upoznaju klijente sa svim bitnim elementima ugovora, prvo putem informacionog lista o konkretnom proizvodu i na kraju putem samog ugovora. Potpisom navedenih obrazaca od strane klijenta i banke, klijent potvrđuje da je upoznat sa svim uslovima pod kojima mu se kreditna sredstva odobravaju i stavljaju na raspolaganje.

Imajući u vidu da je zakonska regulativa identična u oba entiteta, posljednjih dana smo dobili informaciju od kolega iz FBiH da je Vrhovni sud FBiH zauzeo stav da je obračun i naplata naknade za obradu kredita zakonita i da banke imaju pravo na istu.

Da zaključim, banke će se u svojoj poslovnoj politici nastaviti ponašati u skladu sa zakonima i dosadašnjom praksom, jer pravo naplate naknade i troškova obrade kredita proističe uz ugovora koje banke potpisuju sa klijentima, a ti ugovori se zasnivaju na zakonu.

SLIJEDE PROMJENE NATRŽIŠTU

  • Šta je obilježilo godinu iza nas u bankarskom sektoru BiH? U kom pravcu će ići ovaj sektor u narednom periodu?

– Generalno govoreći, bankarsko tržište BiH i njegovo poslovanje nije različito u odnosu na okruženje i definitivno prati trendove razvijenih evropskih država. Razlika je u veličini tržišta, što je posljedica veličine zemalja, kao i snage njihovih privreda.

Bankarski sektor BiH karakteriše veoma izražena konkurencija, godinu će završiti sa 23 banke, od toga 15 u FBiH i 8 u RS. Podaci pokazuju da je sa 31.10.2019. godine aktiva bankarskog sektora oko 32,9 milijardi KM, depoziti su iznosili oko 23,5 milijarde, od čega je 12,9 milijardi KM depoziti stanovništva, i čine 55% ukupnih depozita u bankarskom sektoru. Kreditna aktivnost je bila oko 20,5 milijardi KM, od toga privreda 10,6 milijardi, a stanovništvo oko deset mi­lijardi KM. Ostvarena dobit sa 31.10. iznosi oko 359 miliona KM.

Banke su i u 2019. godini nastavile sa praksom dobrog upavljanja troškovima, što je vidljivo u bilansima. Nastavljan je trend velikog pritiska na cijene, ponuda je veća od potražnje i u kontinuitetu je prisutno smanjenje marži. Kao što sam već rekao, kamatne stope su na istorijski niskom nivou, a sa druge strane banke se suočavaju sa rastom troškova čuvanja novca, nakon što je Centralna banke BiH, prvo u maju 2019. godine povećala naknade sa -0,20% na -0,40%, a zatim u septembru sa  sa -0,40% na -0,50%.  Dalje, imajući u vidu da je velik iznos kredita plasiran na duže rokove sa fiksnom kamatnom stopom, u situaciji kad dođe do rasta pasivnih kamatnih stopa banke će se suočiti sa dodatnim pritiskom na rezultate poslovanja.  

Pored ovoga,velike tehnološke kompanije dobijaju mogućnost da za svoje klijente obavljaju platne transakcije, što dovodi do činjenice da će banke ostati bez dijela prihoda. Polazeći od izazova koje banke imaju pred sobom, kao što su poboljšanje profitabilnosti, niske kamatne stope, smanjeni operativni troškovi, preuzimanje platnog prometa, kompleksnija regulativa i rastuća konkurencija, postavlja se pitanje kako će u budućem periodu da ostvaruju profite.

Banke sa malim tržišnim učešćem teško mogu da opstanu u sve izraženijoj tržišnoj utakmici i realno je očekivati da će u narednom periodu doći do ukrupnjavanja sektora, ali i pojave novih učesnika na tržištu. Banke koje planiraju dalje poslovanje na domaćem tržištu očekuju značajne nove investicije i prilagođavanje poslovnih modela kako bi bile u mogućnosti da u potpunosti odgovore na brze promene i nove trendove u bankarstvu.

Kao zaključak mogu reći da se bankarski sektori u BiH smatra najstabilnijim i najuređenijim segmentom privrede, adekvatno je kapitalizovan, likvidan i profitabilan. Međutim, činjenica je da ima prostora za dalja unapređenja i modernizaciju, a za to je potrebno aktivno učešće i koordinacija nadležnih institucija i bankara, te nastavak provođenja strukturalnih reformi na nivou države.

  • Gospodine Mekinjiću, šta možete poručiti na kraju Vašeg mandata kao predsjednika UBBiH?

– Prije svega, želim da se zahvalim svim kolegama iz UO UBBiH, direktoru UBBiH i njegovima saradnicima, na punoj podršci koju su mi pružili u realizaciji planiranih ciljeva. Smatram da smo još jednom pokazali da je bankarski sektor najstabilniji i najuređeniji dio BiH.

Uz želju da bankarski sektor i dalje bude primjer za sve ostale sektore, svim vašim čitaocima i građanima BiH želim sretne predstojeće praznike, puno sreće, zdravlja i daljih poslovnih uspjeha.

________________________________________________________________________

Komercijalna banka u 2019. godini

TRŽIŠTE JE PREPOZNALO NAŠ KVALITET

  • Kao predsjednik Uprave Komercijalne banke ad Banja Luka, šta možete reći kakvi su vaši rezultati poslovanja u 2019. godini i kakvi su vaši planovi u narednoj godini?

U godini za nama, ostvareni finansijski rezultati potvrda su da smo predanim radom uspješno prevazišli sve izazove i nastavili pozitivne trendove iz prethodne godine. Uprkos složenom i dinamičnom okruženju, ključni pokazatelji poslovanja su pozitivni i iznad planskih vrijednosti, a Komercijalna banka ad Banja Luka zauzima sve značajniju tržišnu poziciju.

Banka je u 2019. godini značajno unaprijedila i povećala obim poslovanja i ojačala svoju poziciju na tržištu. Tokom godine fokus aktivnosti je bio na privlačenju novih klijenata i uvećanju kreditnog i depozitnog  portfolija, a na temeljima efikasnosti u pružanju bankarskih usluga svojim klijentima, ali i opreznog pristupa procjeni kreditnog rizika. Smatram da je postignut izuzetan rezultat, posebno polazeći od objektivnih okolnosti na tržištu, odnosno kontinuiranog trenda smanjivanja kamatnih stopa na kreditne plasmane banaka.

Ovim putem želim istaći da sam posebno ponosan na činjenicu da smo na osnovu zvaničnih revizorskih izvještaja o poslovanju banaka, u konkurenciji 23 banke koliko ih posluje na finansijskom tržištu Bosne i Hercegovine, dobili prestižnu nagradu “Zlatni BAM” za najveći procentualni rast depozita i kredita u prethodnoj godini. Rast štednje i svih ostalih parametara banke kao i ova nagrada su potvrda da naši građani prepoznaju Komercijalnu banku Banja Luka kao stabilnog i pouzdanog partnera. Plan nam je da u narednom periodu nastavimo sa procesom modernizacije i širenja postojeće mreže organizacionih jedinica, bankomata i POS terminala, sa posebnim naglaskom na unapređenja digitalnih servisa i povećavanja sigurnosti banke i klijenata, čime planiramo da dodatno povećamo stepen zadovoljstva naših postojećih klijenata, ali i da se približimo novim potencijalnim klijentima. U saradnji sa matičnom bankom, planiramo da naše usluge kontinuirano unapređujemo i prilagođavamo potrebama klijenata. Neprestano prilagođavanje zahtjevima modernog poslovanja, uvođenje novih bankarskih proizvoda i usluga i korišćenje naprednih tehnologija u obradi podataka, recept je za dugogodišnje uspješno poslovanje.