Analiza razmjene za 2019. godinu – Sektor ljekovitog bilja, šumskih plodova i...

Analiza razmjene za 2019. godinu – Sektor ljekovitog bilja, šumskih plodova i meda

7
0
PODIJELI

Prema analizama Vanjskotrgovinske komore BiH i USAID/Sweden FARMA II projekta, izvoz u sektoru ljekovitog bilja, šumskih plodova i meda bilježi porast od 4% u odnosu na 2018. godinu (+1,5 miliona KM), uz blagi pad uvoza (-0,2 miliona KM). U 2019 je u ovom sektoru izvezeno proizvoda u vrijednosti od 41 milion KM, dok je uvoz iznosio 16 miliona KM. Pokrivenost uvoza izvozom i dalje iznosi visokih 246% (na 1 KM uvoza izvezemo 2,46 KM).

U strukturi razmjene na obje strane dominiraju samonikle gljive, kojih je u prošloj godini izvezeno 22,7 miliona KM (56% ukupnog izvoza u sektoru). Najviše su se izvozile suhe gljive, a ključna tržišta su Švicarska i Italija, gdje mjesečno izvozimo oko 1 milion KM.

Druga najznačajnija kategorija u izvozu su eterična ulja, kojih je u 2019. godini izvezeno u vrijednosti od 6 miliona KM. Iako je vrijednosno zabilježen pad izvoza od 18%, količinski je zabilježen rast od 14%, tj. sa 36 na 41 tonu. Na ovakva kretanja uticalo je smanjenje cijene ulja od smilja na svjetskom tržištu, koje je najznačajniji izvozni artikal u ovoj kategoriji. Prosječna izvozna cijena ulja po kilogramu je pala sa 236 KM/kg koliko je iznosila u 2016. godini na 145 KM/kg u 2019. godini. Izvoznici eteričnih ulja mogu se pohvaliti da su vlastitom upornošću i izlaganjem na vodećim međunarodnim sajmovima uspjeli plasirati svoje proizvode na čak 37 tržišta širom svijeta. U pet vodećih tržišta spadaju Francuska, Belgija, Hrvatska, SAD i Slovenija, ali su eterična ulja iz Bosne i Hercegovine stigla i do Vijetnama, Meksika, Kanade i Australije.  

Od ostalih proizvoda u ovoj kategoriji treba spomenuti med, kod kojeg bilježimo rast izvoza sa 9 na 23 tone, odnosno sa 167 hiljada KM na 367 hiljada KM. Iako tradicionalno oko 90% potreba zadovoljavamo iz domaće proizvodnje, med u vanjskoj trgovini bilježi deficit od 2,2 miliona KM, te analiza pokazuje da na 1 kilogram meda izvezenog iz Bosne i Hercegovine uvezemo 14,5 kilograma meda. Prosječna cijena izvezenog meda iznosi preko 16 KM, dok je prosječna cijena uvezenog meda ispod 8 KM. Najniža zabilježena cijena uvezenog meda iznosila je svega 4,37 KM/kg za med iz Srbije.

 Više informacija o vanjskotrgovinskoj razmjeni u sektoru ljekovitog bilja, šumskih plodova i meda za period 2015. do 2019. godine možete naći u priloženoj prezentaciji. Molimo vas da navedete izvor (analize VTK BiH i Sweden/USAID FARMA II projekta).

Prezentacija rezultata razmjene u sektoru ljekovitog bilja, šumskih plodova i meda

Feđa Begović, zamjenik šefa projekta, Sweden/USAID FARMA II

  • Švedska i američka vlada putem FARMA II projekta pružaju podršku sektoru ljekovitog bilja, šumskih plodva i meda u BiH, koji nastavlja sa odličnim rezultatima u vanjskotrgovinskoj razmjeni.
  • U posljednjih pet godina, ovaj sektor bilježi rast izvoza sa 29 na 41 milion KM (42%), a u 2019. godini zabilježen je rast od 4% u odnosu na prethodnu godinu. Pokrivenost uvoza izvozom je 246%, odnosno na 1 KM uvoza izvezemo 2,46 KM.
  • U strukturi izvoza dominiraju samonikle (šumske) gljive koje najviše plasiramo u sušenom stanju. Kod eteričnih ulja bilježimo rast izvezenih količina ali i pad vrijednosti izvoza, zbog daljeg smanjenja cijene ulja od smilja na svjetskom tržištu.
  • Kod meda bilježimo rast izvoza sa 9 na 23 tone, odnosno sa 167 hiljada KM na 367 hiljada KM. Iako tradicionalno oko 90% potreba zadovoljavamo iz domaće proizvodnje, med u vanjskoj trgovini bilježi deficit od 2,2 miliona KM, te na 1 kilogram meda izvezenog iz BiH uvezemo 14,5 kilograma. Prosječna cijena izvezenog meda iznosi preko 16 KM, dok je prosječna cijena uvezenog meda ispod 8 KM. Najniža zabilježena cijena uvezenog meda iznosila je svega 4,37 KM/kg za med iz Srbije, što dovodi u pitanje kvalitet tog meda.

Darko Pehar, sektor privrede, VTK BiH

  • Izvoz je realizovan na 46 tržišta širom svijeta, uz dominaciju EU tržišta. Iz ovog sektora mjesečno na tržište zemalja EU izvezemo oko tri miliona KM.
  • Najširu mrežu kupaca imaju kompanije koje se bave izvozom eteričnih ulja, kod kojih je broj tržišta u zadnjih pet godina povećan sa 23 na 37 zemalja. Eterična ulja najviše izvozimo u Francusku, Belgiju, Hrvatsku, SAD i Sloveniju, a ostala tržišta uključuju Vijetnam, Meksiko, Kanadu i Australiju. Kod gljiva dominiraju Švicarska i Italija.
  • Kada su u pitanju ljekovito bilje i začini, njemačko tržište je daleko ispred svih. Za šumsko voće najveće tržište je Srbija, a do 2018. godine to je bila Švedska. Med najviše izvozimo u zemlje Bliskog Istoka, primarno na tržište Saudijske Arabije.