Znaju li porezni obveznici u BiH gdje je granica?

Znaju li porezni obveznici u BiH gdje je granica?

Umanjenje porezne obaveze u odnosu na izbjegavanje poreza

277
0
PODIJELI

Piše: Emir Ibišević, direktor za usluge porezno-regulatornog savjetovanja i računovodstva, Deloitte BIH

U praksi se srećemo sa više pojmova kao što su umanjenje poreza, izbjegavanje poreza, porezna evazija, prenos profita u porezne rajeve, i drugim sličnim terminima koji su svi vezani za umanjenje plaćenog poreza – međutim pojmovi su vrlo različiti. U nastavku teksta ćemo demistificirati osnovnu razliku između umanjenja porezne obaveze (legalna porezna evazija) i izbjegavanja poreza (nelegalna porezna evazija). Porezi su naša svakodnevnica i jedan od najbitnijih mehanizama kako se finansira funkcionisanje jedne države, regije, opštine, mjesne zajednice i raznih organa i institucija koji omogućavaju funkcionisanje države. Posljedično je vlast veoma zainteresovana da svi porezni obveznici poštuju svoju obavezu plaćanja adekvatnog iznosa poreza.

Međutim, ono što često zaboravljamo kao „obični“ građani jeste da je to i naš interes. Kako drugačije da dobijemo bolje zdravstvo, školstvo, bolje ceste i očekivani razvoj? Svakako da je nesporno da BiH državni aparat nije najefikasniji i podložan je značajnoj korupciji – što se vidi kroz razne međunarodne analize – međutim to ne znači da će naše plaćanje ili neplaćanje poreza nešto promijeniti na tom planu – jer pravna država se gradi drugim mehanizmima.

Postoje mnoge suprotnosti u načinima na koje gledamo na poštivanje poreznih propisa – zašto smo spremni da platimo naš dio plate državi kroz poreze na dohodak i doprinose, dok ne reagujemo kad vidimo svakodnevno izbjegavanje poreza (standardni primjeri – nota računi u restoranima umjesto fiskalnog, nota računi u maloprodaji prilikom plaćanja u gotovini, duhan na crnom tržištu, rad na crno ili ulična prodaja, ilegalne igre na sreću, gotovinske isplate dohotka ili za usluge uz izbjegavanje plaćanja poreza i drugi mnogobrojni primjeri.) Jedan od odgovora jeste sigurno da postoji veoma niska svijest o tome šta su porezi, za šta služe i na šta se sve plaćaju.

U praksi često vidimo da radnici ne prave razliku između neto i bruto dohotka – jedini interes jeste šta će isplatiti „na ruke“ – dok se u potpunosti zanemaruje da je radnikova plata bruto plata, a ne neto. Ako poslodavac pronalazi načine da umanji našu bruto platu onda je efektivno smanjio naša primanja (primjer – isplate u kovertama – to je utaja poreza/doprinosa od države, ali i nas – jer nam je efektivno time smanjena plata). Slično se možemo postaviti kada vidimo da neko ne izdaje fiskalni račun – ako uvidimo da predmetna osoba/firma ovim postupkom umanjuje primjerice šansu da naše dijete ima bolje školstvo ili zdravstvo, onda postaje jasno šta je potrebno učiniti.

U BiH još uvijek postoji značajan udio sive ekonomije, na što su ukazale mnoge međunarodne institucije, a što u prevodu znači da postoji značajan dio firmi i populacije koji ne plaća porez, a trebao bi.

Druga strana medalje jeste umanjenje porezne obaveze – to je umanjenje obaveza poreza, ali legalnim putem. Naime, ponekad nam zakon jasno omogućava umanjenje porezne obaveze po nekom osnovu (primjer – porez na dobit se može umanjiti ako investiramo u proizvodnju pa se ponekad firme odlučuju investirati samo da bi iskoristile ovu pogodnost) ili postoje određene nenamjerne „rupe“ u zakonu koje omogućavaju da pojedini subjekti ne plate porez koji je zamislio zakonodavac. Dakle, ovakav postupak, iako možda u nekim slučajevima nemoralan, jeste ipak legalan. Legalno umanjenje obaveze je jednostavno za riješiti (izmjenom zakona!) i ne predstavlja veliki izazov za društvo (naravno ako postoji interes da se riješi).

Zaključujemo da u BiH postoji značajno nepoznavanje poreznih propisa (naših obaveza i prava kao građana države i firmi koje tu posluju), ali također postoji i značajna siva ekonomija (tj. nelegalno izbjegavanje poreza). Jedan od zadataka koji smo sebi postavili kroz „Međunarodnu sedmicu podizanja svijesti o prevarama BiH“ koja će se održati u periodu od 18. – 22. novembra jeste da unaprijedimo poznavanja razlika gore analizirana dva pojma čime će građani i firme bolje razumjeti gdje je granica i kako prepoznati poreznu prevaru.

Više informacija o inicijativi, agendi i načinu prijave možete pronaći ovdje: Bosna i Hercegovina ove godine svečano obilježava Međunarodnu sedmicu podizanja svijesti o prevarama.