PODIJELI

Senad Softić, guverner Centralne banke Bosne i Hercegovine u intervjuu za Banke & Biznis magazin. Razgovarao: Zlatko Vukmirović

– I pored ranijih problema u pojedinačnim bankama, finansijski sistem u cjelini i dalje neometano obavlja svoju funkciju.
– Postojanje sistema supervizije ne isključuje probleme u pojedinačnim bankama ili njihovo gašenje.
– U ekonomskom programu Evropske unije za BiH, valutni odbor je ocijenjen kao sidro monetarne, a time i finansijske stabilnosti
– Ne može centralna banka natjerati privatne komercijalne banke da više kreditiraju privredu; to je stvar njihove poslovne politike

Poštovani gospodine Softiću, kako ocjenjujete aktuelno stanje na finansijskom tržištu? Nakon likvidacije Bobar banke i Banke Republike Srpske, određenog “ljuljanja” pa stabilizacije nekih drugih banaka, prisutan je strah da se takvi poremećaji ponove. Znamo da je u proteklom periodu došlo do daljeg preuzimanja ili okrupnjavanja banaka, što bi trebalo doprinijeti stabilnosti, ali da li se to u stvarnosti i događa?

Sama koncentracija u bilo kojem segmentu poslovanja banaka nije isključivo mjerilo rizičnosti sistema. Situacija u kojoj mali broj velikih banaka, koje su “suviše velike da bi propale”, nosi rizike određene vrste, kao i visoka fragmentiranost bankarskog sektora u kojem banke preuzimaju veći rizik kako bi povećale tržišni udio, ili opstale u sistemu. U Centralnoj banci Bosne i Hercegovine posebnu pažnju posvećujemo sistemskim rizicima, bilo da su koncentrisani u sistemski bitnim bankama ili grupi banaka sa sličnim karakteristikama, bilo da su makroekonomske prirode ili proizilaze iz bankarskog sistema. I pored ranijih problema u pojedinačnim bankama, finansijski sistem u cjelini i dalje neometano obavlja svoju funkciju.

Posljednjih par godina, poduzete su aktivnosti na izmjeni zakonskih i podzakonskih akata koji se, između ostalog, odnose na modernizaciju zakona i propisa koji se odnose na bankarski sektor, jačanje saradnje i koordinacije u finansijskom sistemu BiH, razmjene informacija i podataka među regulacijskim tijelima u finansijskom sektoru, rješavanja pitanja visokog nivoa nekvalitetnih kredita i unapređenje okvira za upravljanje likvidnošću.

Dio sigurnosne mreže u finansijskom sistemu je i sistem osiguranih depozita, čije je funkcionisanje u prethodnim godinama očuvalo povjerenje u bankarski sektor. Novim Zakonom o osiguranju depozita, koji se nalazi u parlamentarnoj proceduri, dodatno bi se uskladila regulativa u BiH s EU direktivama, a sistem ojačao.

Pitanje bankarske supervizije u različitim državama riješeno je na različite načine. U Bosni i Hercegovini to je primarna nadležnost entitetskih agencija za bankarstvo a Centralna banka BiH koordinira njihov rad. Kako vršiti dalju funkcionalnu bankarsku superviziju ako je očito da je u njoj bilo ozbiljnih propusta? Nije nam cilj baviti se političkim aspektom problema nego tek kao primjer navodimo da je u Republici Srpskoj bankrotiralo nekoliko banaka, što bi trebalo biti eklatantan pokazatelj propusta u superviziji Agencije za bankarsktvo ovog entiteta. Da li je to moguće riješiti u okviru koordinacije entitetskih agencija za bankarstvo pod patronatom Centralne banke i da li njena uloga u ovom procesu može biti snažnija?

Postojanje sistema supervizije banaka ne isključuje probleme u pojedinačnim bankama ili njihovo gašenje. Supervizija poslovanja pojedinačnih banaka i dosljedne primjene postojeće regulative u njihovom radu je stvar rada entitetskih agencija za bankarstvo. Smisao koordinacijske uloge Centralne banke BiH je osigurati primjenu jedinstvene regulative na cijelom ekonomskom prostoru i podsticati kulturu razmjene informacija o sistemskim rizicima. Problemi u pomenutim bankama nisu bili stvar sistemskog rizika, a na sastancima bankarske koordinacije razmjenjivane su informacije o stanju u njima i mjerama poduzetim od strane agencije za bankarstvo.

Uloga Centralne banke BiH u procesu koordinacije bankarske supervizije temelji se na članu 2, stav 3e Zakona o Centralnoj banci BiH. Nadležnosti agencija za bankarstvo definisane su entitetskim zakonima o agencijama za bankarstvo. Niko, uključujući i međunarodne finansijske institucije, ne zagovara ili zahtijeva trenutni ili budući prenos nadležnosti niti njihovo redefinisanje. Trenutno se radi na izradi Memoranduma o razumijevanju o finansijskoj stabilnosti, u koji će biti u potpunosti utkan postojeći Memorandum o razumijevanju o bankarskoj superviziji, ali će se pojačati aktivnosti na identifikaciji i praćenju sistemskih rizika na jedinstvenom ekonomskom prostoru i provođenjem odgovarajućih i pravovremenih mjera kako bi se sistemski rizici držali na prihvatljivom nivou. Dakle, niti Centralna banka BiH niti entitetske agencije za bankarstvo novim Memorandumom ne gube svoje, zakonom definisane, nadležnosti. Radi se o jačanju postojeće saradnje u razmjeni informacija i koordinisanju akcija. I koordinacija bankarske supervizije i Stalni odbor za finansijsku stabilnost rade u svojim kapacitetima već godinama.

Razmjena informacija o sistemskim rizicima i koordinisano djelovanje centralne banke sa supervizorima u finansijskom sistemu je jedan od EU mehanizama za smanjenje sistemskih rizika. Bosna i Hercegovina će i u bankarskom sektoru morati raditi na daljoj harmonizaciji regulative i ispunjavanju svih uslova i rješavanje pretpristupnih pitanja za pridruživanje Evropskoj uniji. Drugim riječima, jačanje međusobne saradnje među institucijama Stalnog odbora i koordinacije bankarske supervizije, ali i dodatno usklađivanje s praksama EU, je očekivan trend u budućnosti, kako Bosna i Hercegovina bude napredovala u procesu evropskih integracija.

Cijeli intervju pročitajte u printanom izdanju Banke & Biznis magazina. Pretplatiti se možete u kategoriji “Pretplati se” na našoj početnoj stranici.