PODIJELI

Više je razloga sporog provođenja projekata javnih investicija. Osim osiguranja finansija, među njima su dugotrajna tenderska procedura, neusklađenost glavnih projekata sa stanjem na terenu, dugotrajan proces eksproprijacije i prikupljanja dozvola…

Piše: Ruždija ADŽOVIĆ

Veći nivo javnih investicija jedan je od osnovnih preduslova za rast BDP-a. Za ekonomski rast u BiH ključno je sa rasta koji se temelji na potrošnji preći na rast koji se temelji na proizvodnji i investicijama, odnosno smanjiti troškove na plate u javnom sektoru i preusmjeriti ih na kapitalnu potrošnju.

Istraživanje Centra za politike i upravljanje (CPU) potvrdilo je da je Bosna i Hercegovina do sada pokazala trend kašnjenja sa implementiranjem ključnih infrastrukturnih projekata javnih investicija. Ovo se posebno odnosi na Autocestu A1 Koridora Vc te ključne projekte iz oblasti energetike. Sklapanjem Proširenog aranžmana sa MMF-om u septembru 2016. definisane su konkretne cifre nivoa javnih investicija koje treba doseći kako bi se postigao rast BDP-a.

No, zbog neprovođenja ključnih projekata javnih investicija, 2018. godine ove prognoze su, navode iz CPU-a, smanjene te iznose 6,92 milijarde KM za period od 2018. do 2020. godine.

Osnovni izvor podataka o javnim investicijama su službeni programi javnih investicija – entitetski i kantonalni trogodišnji planovi projekata javnih investicija. U ovom istraživanju, CPU je nastojao da dobije odgovor na pitanje koliko je investirano u kapitalnu potrošnju, odnosno u projekte javnih investicija iz ključnih oblasti, u periodu od 2014. do 2018. godine te da li je to dovoljno za ekonomski rast u poređenju sa predviđenim ulaganjima prema entitetskim projektima javnih investicija i predviđanjima MMF-a.

PREDLOŽENI PROJEKTI

Prema entitetskim planovima javnih investicija, predlagači iz oblasti transporta i energetike, Javno preduzeće Autoceste Federacije BiH, Ceste FBiH, Elektroprivreda BiH i Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg-Bosne (HZHB), odnosno JP Autoputevi RS, JP Putevi RS, Međunarodni holding (MH) Elektroprivreda RS, od 2014. do 2018. godine predložili su ukupno 76 projekata vrijednosti veće od 18,1 milijardu KM. Podsjetimo, ovo su projekti iz šest prijedloga javnih investicija, entitetskih prijedloga 2014-2016, 2015-2017, te 2016-2018 .

Nabrojana preduzeća iz FBiH predložila su 68 projekata ukupne vrijednosti veće od 15,1 milijardu KM. Od toga, Autoceste FBiH su predložile 14 projekata vrijednosti 4,5 milijardi KM, Ceste FBiH 11 projekata u vrijednosti nešto većoj od milijarde KM, a Elektroprivreda BiH i Elektroprivreda HZHB 33 projekta vrijednosti 9,5 milijardi KM.

Kada je riječ o manjem bh. entitetu, nabrojana preduzeća predložila su 18 projekata vrijednih nešto više od tri milijarde KM. Autoputevi RS predložili su šest projekata ukupne vrijednosti od oko 2,5 milijardi KM, Putevi RS također šest projekata vrijednih 173,8 miliona KM. Šest projekata predložila je i Elektroprivreda RS, u ukupnoj vrijednosti od oko 340,2 miliona KM.

Međutim, nije sve išlo po želji predlagača i njihovim predloženim planovima. Tako su, recimo, od predloženih 14, Autoceste FBiH implementirale pet projekata, ukupne vrijednosti od oko 723,7 miliona KM. Ceste FBiH od predloženih 11 realizirale su samo jedan projekat, u vrijednosti od 219,8 miliona KM, a Elektroprivreda BiH i Elektroprivreda HZHB od predložena 33 samo tri projekta, ukupne vrijednosti 128,2 miliona KM.

Godine 2014., Elektroprivreda BiH implementirala je projekat Električna energija II vrijedan 69,4 miliona KM, a Ceste FBiH projekat rehabilitacije cesta u FBiH vrijedan 219,8 miliona KM. Naredne, 2015. godine implementirano je više projekata. Autoceste FBiH su definitivno zaključile ranije realizirane projekte izgradnje dionica Koridora Vc Vlakovo – Tarčin, Bijača – Zvirovići i Tunel 1. mart (vrijednost 325 miliona KM), projekat izgradnje Sarajevske zaobilaznice (vrijednost 36,8 miliona KM), te projekat Koridor Vc – druga faza (vrijednost 324,66 miliona KM). Elektroprivreda BiH implementirala je projekat Faza III bis /HE Jablanica-Rekonstrukcija agregata 4, 5 i 6 (iz nealociranih sredstava POWER I, II, III/) vrijedan 4,27 miliona KM. Godine 2016. Autoceste FBiH su završile projekat druge faze izgradnje Sarajevske zaobilaznice (vrijednost 37,26 miliona KM), dok je Elektroprivreda HZHB implementirala projekat revitalizacije HE Rama (vrijednost 54,6 miliona KM). Godine 2017. nije bilo implementiranih podataka dok za 2018. godinu podaci još uvijek nisu dostupni.

ZASTOJI U IMPLEMENTACIJI

Autoputevi Republike Srpske u potpunosti su implementirali jedan projekat, odnosno izgradnju dionice Prnjavor – Doboj (dionica autoputa Doboj – Banja Luka), u vrijednosti od 367 miliona KM, i to 2016. godine. Kada je riječ o projektu druge dionice Prnjavor – Banja Luka izgrađeno je deset kilometara između Drugovića i Mahovljana, ali ta dionica nije u potpunosti izgrađena, odnosno implementirana.

Putevi RS nisu u potpunosti implementirali niti jedan projekat iz programa javnih investicija iz perida 2014 – 2018. Trenutno je u fazi tenderska procedura za nastavak izgradnje istočne obilaznice oko Trebinja, dok je izgradnja zapadne obilaznice u pripremnoj fazi. Za izgradnju južne obilaznice Gacko čeka se na rješenje imovinsko-pravnih odnosa. Za dionicu magistralnog puta Donji Vitkovci – Dragalovci u toku je proces dobijanja građevinske dozvole, dok se za put Nevesinje – Berkovići također čeka na rješenje imovinsko-pravnih odnosa. Za Hitan projekat oporavka od poplava u toku je tenderska procedura. Elektroprivreda RS je 2014. u potpunosti okončala drugu fazu projekta obnove elektroenergetskog sektora „Power 3“, odnosno revitalizacije HE Trebinje 1, u okviru finansijske saradnje sa Njemačkom. Vrijednost ovog projekta je 12,4 miliona KM.

Autoceste FBiH implementirale su projekte koji čine 15,7% vrijednosti predloženih projekata, Ceste FBiH 20,8%, a Elektropriveda BiH i Elektroprivreda HZHB svega 1,3%. Autoputevi RS implementirali su u potpunosti projekte koji čine 14,5% vrijednosti od predloženih projekata, Putevi RS nisu do kraja implementirali niti jedan projekat, dok je Elektroprivreda RS implementirala projekte koji čine 3,6% vrijednosti predloženih projekata.

Autoceste FBiH uložile su, dakle, najviše sredstava, 723,8 miliona KM, ali su u odnosu na predložene projekte najviše implementirale Ceste FBiH (20,7%). Kada je riječ o implementiranim projektima po godinama, najviše je uloženo tokom 2015. godine, nakon čega slijedi manji pad tokom 2016., dok tokom 2017. i 2018. niti jedan projekat nije do kraja implementiran. Kako su i ulaganja tokom 2014., 2015. i 2016. manja u odnosu na ranije prognoze, očigledno je da postoje prepreke pri implementaciji projekata.

Značajan rezultat koji donosi postizanje većeg nivoa javnih investicija jeste ubrzanje ekonomskog rasta, odnosno rast BDP-a. Prema podacima MMF-a, 2014. godine BDP u BiH je iznosio 27.304 miliona KM, 2015. 28.586 miliona KM, 2016. 29.899 miliona KM, a 2017. godine 31.283 miliona KM. Ukupne javne investicije, uključujući sve oblasti, prema podacima MMF-a, u 2014. godini su iznosile 1.447,11 miliona KM, odnosno 5,3% udjela u BDP-u, u 2015. 1.029,10 miliona KM, odnosno 3,6% udjela u BDP-u, u 2016. 1.136,16 miliona KM, odnosno 3,8% udjela u BDP-u, te u 2017. 1.220,04 miliona KM, odnosno 3,9% udjela u BDP-u.

Prema podacima iz posljednje tri godine, može se zaključiti da povećanje nivoa javnih investicija zaista utiče i na rast BDP-a. Međutim, prema ranijim prognozama, javne investicije su trebale biti veće, što bi dodatno uticalo i na rast BDP-a i ostvarenje prognoza ekonomskog rasta. Prema podacima iz Proširenog aranžmana za BiH sa MMF-om iz septembra 2018., te Izvještaja MMF-a iz februara 2018. godine, javne investicije su u 2016. godini trebale iznositi 1.280,97 miliona KM, a iznosile su 1.136,16, dok su u 2017. trebale iznositi 1.551,938, a iznosile su 1.220,04 miliona KM. Zbog neispunjavanja ranijih prognoza, one iz 2018. za naredne tri godine su smanjene, ali se i dalje očekuje, nakon povećanja od 10% sa 2015. na 2016., te 9% sa 2016. na 2017., nagli rast od 50% u 2018. u odnosu na prethodnu godinu.

U periodu od 2018. do 2020. godine, prema Izvještaju MMF-a, bit će implementirano projekata javnih investicija u iznosu od 6,9 milijardi KM, od čega u 2018. godini1,8 milijardi (5,5% BDP-a), u 2019. godini 2,3 milijarde KM (6,8% BDP-a), te u 2020. godini 2,8 milijardi KM (7,6% BDP-a).

PREPREKE I PREPORUKE

Istraživanje Centra za politike i upravljanje pokazalo je da postoji više prepreka sa kojima se projekti suočavaju, što može usporiti njihovu implementaciju. Tenderi koji se raspisuju za svaku pojedinačnu fazu projektnog ciklusa mogu trajati duže od planiranog zbog različitih faktora, kao što su neprihvatljivost ponuda konkurenata na tenderu i žalbe na izbor.

Stoga je neophodno, kako se preporučuje, tendersku proceduru učiniti maksimalno transparentnom.

Česte su i prepreke koje se odnose na projektnu dokumentaciju. Neusklađenost glavnog projekta sa stanjem na terenu, jedna od njih, može se riješiti provođenjem opsežnijih i kvalitetnijih geoloških radova u skladu sa propisima prilikom izrade glavnog projekta, kao i izradom kvalitetne prostorno-planske dokumentacije i maksimalnim smanjenjem njenih trenutno čestih izmjena. Moguć je i izostanak procedure strateške procjene utjecaja na okoliš u skladu sa propisima. Do zaustavljanja projekta ili njegove potpune izmjene može doći i od strane lokalne zajednice, odnosno lokalne vlasti, prilikom revizije projektne dokumentacije tokom javne diskusije.

Stoga je potrebno odrediti organ koji će rukovoditi cjelokupnim procesom provođenja javnih investicija. Duže trajanje procesa prikupljanja dozvola od očekivanog, što je također jedna od mogućih prepreka, može biti posljedica upravo nedovoljne saradnje između institucija nadležnih za izdavanje dozvola na različitim nivoima vlasti, ali i velikog broja dozvola i saglasnosti potrebnih za početak izgradnje, kao i uskraćivanje informacija zainteresovanim neinstitucionalnim grupama i pojedincima.

Pravna nesigurnost izazvana čestim promjenama zakonodavnog okvira, žalbe, te nedostatak sredstava, mogu produžiti trajanje procesa eksproprijacije. Prilikom izgradnje planiranog objekta ili puta moguće su i prepreke tehničke prirode, od kojih je najčešća složena geološka građa terena. Konačno, prepreke su moguće i prilikom pregovaranja oko finansijskih sredstava.

Problem predstavlja izostanak institucije na nivou BiH, kao i izostanak pisanih uputstava sa svim potrebnim informacijama. Pregovaranje sa međunarodnim kreditorima koči i postojeći zakonski okvir koji ne garantuje mogućnost povrata sredstava, kao i vremenski okvir dospijeća kreditnih sredstava. Česte promjene u rukovodstvima javnih preduzeća mogu dodatno usporiti proces, kao i izostanak stručnjaka za nabavke i pregovaranje sa međunarodnim finansijskim institucijama.