Prof. dr. Željko Šain: Knjiga za buđenje svih pora društva

Prof. dr. Željko Šain: Knjiga za buđenje svih pora društva

Glavni i odgovorni urednik Bijele knjige bankarskog sektora BiH

167
0
PODIJELI

Ambicija Bijele knjige je da se na stručnim osnovama potpunije projecira budućnost industrije bankarstva pa i države Bosne i Hercegovine u cjelini i pripremi ih za nemirna buduća vremena Ključna poglavlja su digitalizacija, naplata potraživanja, devizno poslovanje, poreska tematika, obavezne rezerve, pristup IDDEEA, usklađivanje propisa unutarnjeg platnog prometa i uspostava registra stvarnih vlasnika

Razgovarao: Zlatko VUKMIROVIĆ

  • Poštovani profesore Šain, možete li za čitatelje magazina “Banke i Biznis” reći otkuda ideja, šta je bio osnovni motiv da se širokoj javnosti konačno ponudi jedna ovakva kapitalna knjiga?

– Bijela knjiga zamišljena je kao dokument koji tretira najaktuelnije teme poslovnog bankarstva u Bosni i Hercegovini. Ona je istovremeno i praktična jer ostala je fokusirana i bavi se samo pitanjima koja su u ovom trenutku najaktuelnija za bankarski sektor u Bosni i Hercegovini.

Nastala je tako što je aktuelni Upravni odbor Udruženja banaka BiH, na, moram reći, poticaj direktora Udruženja gospodina Berislava Kutle, zaključio da razvoj industrije bankarstva u BiH traži temeljitije, produbljenije preispitavanje gdje se u ovom svjetskom finansijskom vrtlogu nalazi industrija bankarstva u BiH i sagledavanje gdje se generalno nalazi Bosna i Hercegovina. Također, bilo je potrebno i odgovoriti zahtjevu da se na određenim stručnim osnovama potpunije projecira budućnost industrije bankarstva pa i države Bosne i Hercegovine u cjelini i pripremiti ih za nemirna buduća vremena.

PRAGMATIČAN I OPERATIVNO KORISTAN PRODUKT

  • Udruženje banaka svoju Bijelu knjigu promovirat će 3. decembra sa nazivom “Najaktuelnije otvorene teme poslovnog bankarstva u Bosni i Hercegovini”. Da li se može reći da je ostvarenju velikog zadatka pomoglo što je u startu postavljen jasan cilj?

– To je činjenica. Kada je Upravni odbor UBBiH odlučio da sačini jednu ovakvu knjigu, on je odredio šta i kako uraditi i šta je konačni cilj. U predgovoru je jasno rečeno da je cilj pisanja i objave Bijele knjige dati relevantne informacije o današnjem aktuelnom stanju u bankarstvu BiH i potaknuti pozitivna profesionalna razmišljanja o unapređenju bankarskog poslovanja u našoj zemlji. Cilj svakako nije bio napraviti veliko znanstveno niti akademsko djelo nego pragmatičnu knjigu koja će biti operativno korisna.

U predgovoru ove knjige piše, citiram: “Cjelokupne aktivnosti, od ideje do realizacije rađene su pod pokroviteljstvom UO Udruženja banaka uz aktivno učešće svih predstavnika banaka kao i maksimalno uvažavanje klijenata i društvene zajednice BiH zbog kojih se sve ovo i radi.” Ovo je, dakle, sjajan primjer da su bankari profesionalno, oslobođeni svih političkih ograda koje su prisutne u BiH, prihvatili da se napravi jedna ovakva knjiga. Odoljelo se političkim uticajima, entitetske granice ostavljene su po strani, izbjegnuti produkti složenih političkih uređenja kakvo živimo i jednostavno, na temelju činjenice da biznis ne poznaje granice i uz poštivanje svih pozitivnih zakonskih propisa na objektivnoj osnovi napravljena je knjigu koja može služiti kao ideja vodilja i osnov za preispitivanje dosadašnjeg i trasiranje budućeg načina rada.

U predgovoru također stoji možda i najstariji savjet – “Upoznaj sebe”. Bjela knjiga ima za cilj da se banke i bankari ali i cijela društvena zajednica i biznis pogledaju u ogledalo i na temelju struke spoznjaju kako se može bolje raditi to što je zadaća i core biznis bankarske industrije.

  • U knjizi je izdvojeno osam poglavlja. Po kojem kriteriju?

– Da, nakon više iteracija, izvukli smo, ispred svih drugih također važnih, osam tema za koje se smatralo da su najaktuelnije i traže argumentirane odgovore i posebno pozicioniranje. To su digitalizacija, naplata potraživanja, devizno poslovanje, poreska tematika, obavezne rezerve, pristup IDDEEA, usklađivanje propisa unutarnjeg platnog prometa i uspostava registra stvarnih vlasnika.

  • Na koji način ste ove, na prvi pogled ipak raznorodne oblasti, metodološki obradili?

– Da bi se ovih osam oblasti što objektivnije sagledalo, metodološki je urađeno pet stepenica, pet koraka. A oni su: koje je aktuelno pitanje, zatim primjeri iz prakse – kakvo je stanje u Bosni i Hercegovini, potom kakva su iskustva iz okruženja – da se ne otkriva topla voda, prijedlog mogućeg rješenja kakvo vidi struka iz aktuelne bankarske industrije i na koncu koja je korisnost za društvenu zajednicu. Jer, bitno je reći, smisao postojanja banaka i bankarske industrije nije zbog njih samih nego su oni tu zbog društvene zajednice koja je najširi okvir unutar ko- jeg funkcionira biznis koji bez bankarstva ne može. Bitno je znati da krajnji cilj bankarstva nije ostvarivanje profita banaka, iako su posrijedi korporativna društva, nego ostvarenje harmonije u društvenoj zajednici. To je ono što u savremenom svijetu zovemo društveno odgovornim poslovanjem i banke se stalno moraju prisjećati tog imperativa a ne samo misliti o maksimalnom profitu. Profit jeste cilj tržišne ekonomije, ali u slučaju bankarstva poseban akcenat uvijek treba biti na tome postoji li pri tome društveno odgovorno poslovanje.

ZADNJI VAGON VOZA ZA IV INDUSTRIJSKU REVOLUCIJU

  • Vratimo se svakoj od tih osam oblasti koje su izdvojene u Bijeloj knjizi. Niz je otvoren poglavljem o digitalizaciji. Zašto?

– Moglo bi se to reći jednom rečenicom. Savremeni svijet je uveliko u IV industrijskoj revoluciji i mi moramo pratiti i održavati korak. Taj proces naziva se i digitalizacijom a u sebi podrazumijeva i robotizaciju i sve što zamjenjuje tradicionalno poslovanje u kojem je sve manje prisutan živi ljudski rad. Dio tog digitalnog doba jeste i digitalizacija u industriji bankarstva.

Bez obzira na stepen društvenog razvoja, digitalizacija je na djelu i u BiH, i kod nas imamo sve više bankomata a sve manje redova u bankama radi podizanja novca. Sve je više bezgotovinskog plaćanja a sve manje onoga u čemu je potrebno naše fizičko prisustvo. Kao početno poglavlje digitalizacija u knjizi ima dva podnaslova, jedno gdje mi reagiramo na činjenicu da još uvijek nemamo pravno zaokružen sistem a to je digitalni potpis koji je u svijetu sa kojim se želimo porediti potpuno normalan, Dakle, nemamo uređenu zakonsku regulativu a potom i praktično ostvarenje.

Druga je stvar identifikacije i verifikacije. I u BiH već imamo plaćanje pomoću pametnih telefona, beskontaktna plaćanja, pa narukvice koje se reklamiraju…, dakle nešto što je u klasičnom poslovanju bilo nezamislivo. To su razlozi zbog kojih je digitalizacija dobila prvo mjesto. Mi moramo hvatati posljednji vagon voza koji ide ka IV industrijskoj revoluciji.

  • Odmah potom je poglavlje posvećeno naplati potraživanja. Čime je ona zaslužila mjesto u Bijeloj knjizi?

– Naplata potraživanja je obrađena kroz šest posebnih segmenata jer znamo šta znači naplatiti potraživanje od komitenata. U bankarstvu je to kao prijetnja najčešće sadržano u jednoj riječi – NPL pod čim se podrazumijevaju nekvalitetni krediti čija naplata izostaje ili je neredovna. Ne postoji zemlja u kojoj je naplata kredita stoprocentna, međutim cilj je da se procenat NPL svodi na najnižu moguću mjeru. To što smo mi kao zemlja na jednocifrenom procentu koji je u stalnom opadanju pokazuje da se kvalitetnim radom može napraviti pozitivan pomak. U knjizi je to ilustrovano tabelom koju bih rado podijelio sa vašim čitateljima.

  • Pažnju ste posvetili i deviznom poslovanju. Kako je ono obrađeno?

– Imamo sedam posebnih tačaka promatranja kada se radi o ovoj temi a svaka od njih prošla je kroz onih pet pomenutih vizura, aktuelno, iskustva BiH, iskustva okruženja, potencijalno rješenje i društvena korisnost. Čak sedam stvari se u poglavlju o deviznom poslovanju moralo sagledati a zakonska osnova za to su Zakon o deviznom poslovanju i Zakon o vanjskotrgovinskoj politici. Dakle, imamo obrađena pitanja koja se tiču investicija fizičkih lica u inostranstvo, kupovine opreme, status stranih podružnica, plaćanja prema inostranstvu, donacija, ograničenja za plaćanja, nemogućnosti plaćanja naknada iz ugovora o djelu…, dakle tretirano je sve ono što bankarima svakodnevno predstavlja problem a što na kraju utiče i na reputaciju, društvenu korisnost itd. Ovo je za bankare, kako priznaju, posebno složeno pitanje. U ovom dijelu je, recimo, obrađeno i pitanje odlaska korisnika kredita u inostranstvo i problem naplate kredita ako nema osiguranog kolaterala.

NEUSAGLAŠENA RJEŠENJA

  • I poreska tematika je zaslužila posebnu pažnju. Kako ste joj se posvetili?

– Svi znamo šta za svaku zemlju znači poreska politika, pa naravno i šta znači za poslovanje banaka. Tu smo naročito izdvojili dva segmenta, tretman poslovnih jedinica u drugom entitetu jer, nažalost, koliko god se mi trudili i koliko god nas obavezuju i Bazel I, i Bazel II, i Bazel III, mi još uvijek, moram to reći, nemamo dovoljno političke volje da potpuno usaglasimo našu normativnu regulativu kod oba regulatora, entitetske agencije za bankarstvo. Zato imamo otvoreno pitanje tretmana poslovnih jedinica koje nemaju svojstvo pravih lica u drugom entitetu, vezano za plaćanje poreza i generalno poresku tematiku, a u drugom dijelu i neujednačenu praksu prilikom plaćanja poreza na dodanu vrijednost. Dakle, tu se nismo uskladili prema Bazelu I, II i III.

  • Na raznorodnim skupovima stručnjaka iz finansijskog sektora gotovo neizostavna tema su obavezne rezerve. Kako su je u Bijeloj knjizi obradili bankari?

– Da, to je posebno interesantno pitanje s obzirom na karakter naše monetarne politike koja je vezana za valutni odbor i našu aktuelnu političku i društvenu situaciju.

Poznato je, naime, da u zadnjih najmanje deset godina u Centralnoj banci imamo na računu daleko više sredstava nego što je obavezna rezerva. Štaviše, otprilike već osam godina može se reći da imamo dvije ili više milijarde maraka iznad obavezne rezerve. Postavlja se, naravno, pitanje šta sa tim sredstvima, zašto se ona ne plasiraju i dolazimo do opće ocjene da su banke prelikvidne a privreda nelikvidna i traženja odgovora na pitanje kako napraviti ambijent da otklonimo takav debalans.

S druge strane, sve što je Centralna banka pokušala napraviti kroz pomjeranje kamatne stope, koja se na sredstva iznad obavezne rezerve mora plaćati, pa i uvođenje negativne stope nije urodilo očekivanim efektima. Pare opet stoje a banke to pravdaju da u BiH nema pravih investicija. Svakako, postoji i strah da se plasirana sredstva neće vratiti jer gorka su iskustva banaka koje su bankrotirale, koje jednostavnom nisu mogle naplatiti potraživanja i onda im je, slikovito rečeno, sigurnije platiti parkiranje novca u Centralnoj banci, kao na parking placu, nego biti nesiguran da li će se plasirani novac vratiti.

  • Posebna oblast je vezana za identifikacione dokumente i njihovu zaštitu?

– Da, riječ je o cijelom sklopu problema a mi ih najčešće skraćeno podvodimo pod IDDEA. Utvrdili smo i tu njajvažnije probleme, razna iskustva i predložili moguća rješenja.

  • Sedma oblast je unutrašnji platni promet. Možete li nam reći nekoliko rečenica o ovom poglavlju?

– Unutrašnji platni promet je kao krvotok u organizmu i tu smo otvorili tri podnaslova. Ako imamo dobar platni promet, ako imamo dobre, pod navodnicima, arterije i vene onda je sve prokrvljeno i organizam živi. Ali, ako imamo zakrčenje bilo koje naravi, onda smo suočeni sa problemom ili visokog ili niskog ovdje novčanog pritiska, a regulacija je u rukama entiteta i Distrikta Brčko. Nažalost, činjenica je i da rješenja nisu do kraja usaglašena i Bijelom knjigom traže se načini da se to razriješiti. Složeno je i pitanje prinudne naplate, plaćanja javnih prihoda itd… a sve to i još mnogo drugoga su boljke koje su vezane za unutrašnji platni promet koje markiramo i nastojimo pomoći u pronalasku rješenja.

Posljednje pitanje je uspostava registra stranih vlasnika koja posebnu važnost ima za Zakon o sprečavanju pranja novca i sprečavanje terorističkih aktivnosti. Uspostavljanje registra stranih vlasnika bitno je ako se zna da preko raznih subjekata kola velika količina novca a nalazimo da je jedan od razloga i nepostojanje jedinstvenog registra udruženja i fondacija na nivou BiH. Zvuči nevjerovatno ali je to tako. Podatke imaju entiteti, distrikt, kantoni, ali ih ne razmjenjuju.

BANKARSKI SEKTOR KAO POKRETAČ RAZVOJA

  • Gospodine Šain, često se govori, što je ocjena koja je naročito prisutna u posljednje vrijeme, da je bankarski sektor najuređeniji dio bh. društva i bosanskohercegovačke privrede. Kako postići da se poprave drugi segmenti, jer teško će bankarstvo ostati dobro ako su drugi loši?

– Izvjesno je da bankarski sektor ne može duže opstati kao dobar ako mu je okruženje loše. Može se i on, uslovno rečeno, pokvariti. E na ovom mjestu dolazimo do pitanja društvene odgovornosti bankarske industrije i bankarskog sektora. Bitno je da upravo bankarski sektor posluži kao primjer ali i kao pokretačka snaga za uređenje i ostalih segmenata bh. privrede. Ova Bijela knjiga će stoga, nadam se, biti katalizator i za zakonodavne, i za izvršne, i za sudske organe kako bi svi iz svoje domene popravili i uklonili ono što otežava ne samo razvoj bankarskog poslovanja nego generalno razvoj Bosne i Hercegovine kao države i olakšali privredne aktivnosti. Jer, ne smijemo zaboravljati kakva nam je pozicija kada nas gledaju i sa drugima porede drugi, od Svjetskog ekonomskog foruma koji nas stavi na 91. od 140 zemalja ili kada zauzmemo vrlo nisko mjesto na listi Svjetske banke po lakoći poslovanja, ili na bilo kojoj drugoj listi gdje smo pri dnu u rangiranjima.

  • Čini se da se Bijela knjiga pojavljuje u povoljnom trenutku, Predsjedništvo BiH je imenovalo mandatara Vijeća ministara, oživljava Parlamentarna skupština BiH koja u ogromnoj mjeri kroji i poslovni ambijent u ovoj zemlji. Kako Vi gledate na to?

– Udruženje banaka BiH imalo je namjeru da Bijelu knjigu ponudi kao svoj doprinos zakonodavnim i izvršnim organima i praktično im poruči kako struka vidi stanje u državi Bosni i Hercegovini. Istovremeno, ovim dokumentom nastoje se organi države zamoliti da na bazi iznesenih spoznaja koje su i provjerene i dokazive omoguće brži razvoj države Bosne i Hercegovine. Tako će pomoći ne samo bankarskom sektoru nego cijelom društvu, svakom građaninu, svakom pojedincu i svakom pravnom licu. I dobra je koincidencija da će Bijela knjiga svjetlost dana ugledati nekako istovremeno sa rješavanjem formiranja Vijeća ministara i početkom intenzivnog rada zakonodavne vlasti i na državnom pa, nadati se je, i na entitetskom nivou i biti jedan od poticaja za pokretanje društva.

PRIMJERAN ELAN BANKARA

  • Pozabavimo se malo reakcijama na Bijelu knjigu. Kako su na nju reagirali bankari?

– Teško je dati cjelovit odgovor na to jer razgovor o Bijeloj knjizi vodimo prije zvanične promocije. Ipak, slijedom činjenjice da je u njenoj izradi učestvovalo praktično svih 11 komisija Udruženja banaka, vjerujem da je bankari željno očekuju.

Imajmo na umu da u BiH postoje četiri banke, odnosno četiri grupacije koje su vodeće i koje imaju gotovo 50 posto aktive. Ostalo su manje banke sa različitom specifičnom težinom ali svi su učestvovali u poslu izrade Bijele knjige. Sa zadovoljstvom mogu reći i da sam kao redaktor i glavni urednik Bijele knjige uvažavao mišljenja koja su mi dolazila iz svih banaka i da me je elan bankarskih stručnjaka koji sam u toj saradnji prepoznao ispunjavao velikim zadovoljstvom.

  • Koliko je prilikom izrade ove knjige uvažavano mišljenje privrednika?

– Njihovo mišljenje je poštovano jer na indirektan način u komunikaciji sa bankom upravo privrednici vrlo konkretno iznose svoje probleme i kažu šta ih tišti. Autori, pa i ja kao urednik smo imali apsolutno pristup njihovim razmišljanjima i to je jedna od bitnih okosnica Bijele knjige. Problemi se upravo markiraju i otkriju u tom sučeljavanju jer banka možda ne bi ni znala za neke probleme da nema tih kontakata sa privrednicima pa i sa stanovništvom.

  • Da li mislite da će Bijela knjiga potaći rad na povećanju finansijske pismenosti u Bosni i Hercegovini?

– Mi se zaista nadamo da će jedan od outputa ove knjige biti upravo direktno ili indirektno povećanje potrebe za finansijskom pismenošću kako bi ona na svim nivoima bila adekvatna. Bitno je to ostvariti na svim nivoima, od pojedinca, preko porodice, menadžera, bankara, izvršne i zakonodavne vlasti. Jer, odgovorno tvrdim da nam finansijske pismenost fali na svim razinama, od pojedinca pa do Centralne banke BiH.

Mi se moramo dodatno finansijski opismenjavati, ne zato što ne znamo ili, nedajbože, što smo glupi, nego promjene su tako brze da je to jednostavno uslov opstanka. Najbolji su, recimo, pokazatelj te potrebe krediti sa valutnom klauzulom u CHF. Tu se jasno pokazalo da nešto ne štima i da u problemu koji se desio nema do kraja nevinih. Niti je to onaj ko nije pročitao a potpisao je ugovor, niti je to onaj ko klijentu nije ukazao na neku odredbu i svi su morali iz toga izvući poruku, od građana do Stalnog komiteta za finansijsku stabilnost pri Centralnoj banci BiH.

Kada već želim naglasiti značaj jačanja finansijske pismenosti, dozvolite da to ilustriram najnovijim pitanjem koje je zabrinjavajuće za cijelu planetu i koje nam se neumitno uvlači u stvarnost – pitanjem kriptovaluta. Jer, ako vidimo da su kriptovalute kao način plaćanja mimo klasičnog bankarskog sistema, prihvaćeni i u UN, onda to svakako traži dodatnu mobilizaciju svih organiziranih snaga kako bi se dodatno opismenili svi – pojedinci, privreda, bankari, izvršna, zakonodavna ili sudska vlast… Strašno su velike promjene a mi ne smijemo dozvoliti da se u Bosni i Hercegovini u većem obimu počne realizirati ono što se naziva sintagmom “marketing straha”. Bijela knjiga je svakako pokušaj da se skrene pažnja na potrebu pokretanja kvalitetnih zaštitnih reakcija društva.

I inače, mislim da se s pravom može reći da je Bijela knjiga namijenjena buđenju svih pora društva, da svi vide kako bankari koji posjeduju novac vide situaciju u ovom društvu. Problemi se identificaraju i svestrano analiziraju, predlažu se rješanja i sagledava šta to znači za društvenu zajednicu. Kao urednik ovog dokumenta odgovorno tvrdim da su svi prijedlozi u Bijeloj knjizi primarno usmjereni na poboljšanje kvaliteta  biznisa, života i rada u Bosni i Hercegovini.

________________________________________________________________________

 O “UNIVERZALNOM LOKALNOM” I ENGLESKOM JEZIKU

  • Knjiga je napisana na, uslovno rečeno, dva jezika, jednom koji možemo opisati kao “jezikom koji svi razumijemo” i na engleskom jeziku. Možete li sa nama podijeliti razloge za takvo uređivačko opredjeljenje?

– To je jednostavno objasniti. Uvažavan je jezik autora iz svih banaka u prilozima i prijedlozima koji su pristizali. I u knjizi sam napisao da je korišten, pod navodnicima, univerzalni lokalni jezik da ne pravimo sada tri odvojene knjige – polovina na svakom od jezika u zvaničnoj upotrebi a druga polovina na engleskom jeziku. Naglasio sam da su jezici razumljivi za svakog prosječnog stanovnika ove zemlje, poštujući naravno autorstvo onih koji su stvarali priloge. Prema tome, ovo nije politički gest nego jedan racionalan pristup u duhu pragmatičnosti koju smo željeli postići.

  • A kome je namijenjena polovina knjige na engleskom jeziku?

– Mnoge međunarodne institucije su zainteresirane za Bijelu knjigu i već su se javili kako bi i prije zvanične promocije došli u posjed Bijele knjige. Očekivali smo taj interes i zato je ona, između ostalog, i prevedena na engleski jezik. Uzmimo samo nekoliko institucija koje su za BiH i njenu budućnost posebno značajne, to su svakako Međunarodni monetarni fond, Svjetska banka, Evropska banka za obnovu i razvoj, USAID itd…, ali informacije o knjizi su procurile i u širu međunarodnu javnost i interes je već znatno širi.

________________________________________________________________________

POMOĆ ARANŽMANU SA MMF-om

  • Zbog svih naših aranžmana koje imamo sa njim, locirajmo se za trenutak samo na MMF. Koliko po Vama, Bijela knjiga može pomoći kreiranju aranžmana sa ovom međunarodnom institucijom?

– Prije nekoliko dana objelodanjeno je da novi rezidentni predstavnik MMF-a, koji će inače govoriti na promociji, najavljuje mogućnost da se ne nastavlja postojeći MMF aranžman, nego bi se sa novim vlastima zaključio praktično potpuno novi aranžman. To, normalno, neko tumači na politički, neko na drugi, neko na treći način. Međutim, ova Bijela knjiga njima može poslužiti za generalno preispitivanje tih aranžmana koje imaju sa BiH. Jer, definitivno, kroz nju će se vidjeti vrlo pozitivan elemenat a on je da su bosanskohercegovačke banke, mimo bilo kakvih političkih uticaja, neovisno o tome gdje su registrirane i ko im je vlasnik, jedinstveno usvojile jedan zajednički dokument od kapitalnog značaja – Bijelu knjigu.

Treba uvijek imati na umu da je recenzent ove knjige Upravni odbor Udruženja banaka BiH i njen tekst je taj Upravni odbor vrlo studiozno razmatrao tri puta prije nego što je definitivno rekao OK. Vrlo je važno da će svi pa i međunarodni partneri ove zemlje vidjeti da bankarski sektor ima jedinstvene poglede na sve probleme i jedinstveno predlaže rješenje.

Druga stvar, ovo će svima od MMF-a pa do drugih, poslužiti kao osnova za preispitivanje načina kako pozicionirati nove aranžmane sa BiH i pod kojim kondicijama. Jer, nekako se podudara konačna uspostava nove zakonodavne i izvršne vlasti u BiH i pojava Bijele knjige kroz koju najznačajniji i najuređeniji sektor ukazuje na probleme s kojim se treba nositi i predlaže moguća rješenja. Nama nije svejedno kakav ćemo aranžman ubuduće imati sa MMF-om. Jer, da nekada u prošlosti nije bilo tih aranžmana, bez obzira zašto je i kako do njih došlo, o uzrocima ovaj put nećemo, pitanje je kakve bi sve posljedice izazvale povremene društvene turbulencije. U jednom trenutku nama je MMF bio najveći amortizer za socijalne nemire.