PODIJELI

U okviru Međunarodnog simpozijuma „Čovjek – Šuma – Nauka“ (PEFOSS) organiziranog u povodu obilježavanja 70 godina uspješnog rada Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, koji je otvoren jučer u Sarajevu, kroz rad sedam sekcija ovog Simpozijuma,  prezentirani su radovi stručnjaka iz oblasti šumarstva i hortikulture, fokusiranih na aktuelna dostignuća u istraživanju, zaštiti, uzgajanju, iskorištavanju i održivom upravljanju šumama i urbanim zelenilom. Poseban akcent stavljen je na očuvanje šuma kao najvažnijeg činioca životne sredine i ublažavanju posljedica klimatskih promjena.

Upriličenim sesijama prethodila su pozivna predavanja koja su održali eminentni svjetski stručnjaci prof.dr. Achim Dohrenbusch sa Georg August Univerziteta u Getingenu, prof. dr. Milan Glavaš sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu, prorektor Kastamonu Univerziteta u Turskoj prof. dr. Sezgin Ayan, te akademik prof. dr. Vladimir Beus, član Akademije nauka i umjetnosti BiH (ANUBiH).

Eksperti iz oblasti hortikulture i šumarstva  iz naše zemlje, Slovenije i Turske predstavili prezentirali su u okviru sesije „Šumarski inžinjering“ najnovija saznanja o iskorištavanju šuma i tehnologijama koje se pritom primjenjuju. Učesnici ove sesije su se fokusirali na sektor korištenja šuma, deforestaciju  i ponovno pošumljavanje, ponovne rekultivacije staništa, šumske transportne infrastrukture, ali i nove trendove kada je riječ o korištenoj mehanizaciji, uređajima i ergonomiji.

Klimatske promjene koje su evidentne u cijelom svijetu su pritom otežavajući faktor. Eminentni evropski šumarski stručnjaci su u okviru sekcije „CLIMO (Climate-Smart Forestry in Mountain Regions)“ govorili o klimatskim ekstremima i šumarskom konceptu koji će uspješno integrirati monitoring, gospodarenje šumama, kao i ublažavanje te prilagođavanje na klimatske promjene.

U okviru sesije posvećene integralnoj zaštiti šuma, učesnici su prezentiralii najznačajnije rezultate istraživanja o tome kako insekti i klimatske promjene negativno utiču na stabla. O primjeni novih tehnika i tehnologija u lovstvu, govorio je prof.dr. Marijan Grubešić, sa Šumarskog fakulteta Zagreb.

„Neke od novih tehnologija usmjerene su na praćenje divljači, a neke i na samu zaštitu divljači. To su tehnologije koje će za nekoliko godina biti daleko sofisticiranije uključujući i prateće softwere.. Neki sistemi koje testiramo usmjereni su na zaštitu nastanka šteta od divljači što je veliki problem u lovnom gospodarenju“, rekao je prof. dr. Grubešić.

U okviru sesije Interakcija čovjeka i prirode-Politika, Legislativa, Upravljanje, govorilo se o nacionalnim i međunarodnim problemima u izmjenama odgovarajućih zakona i uredbi u sprečavanju štetne emisije CO2, potrebnih izmjena zakona i legislative u lovstvu i neophodnosti reformi nastavnog procesa na šumarskom fakultetu, u svjetlu najnovijih podataka.sa tržišta, njegove popunjenosti i zahtjeva.