Дървен материал от www.emsien3.com

The best bookmaker bet365

The best bookmaker bet365

Menu
RSS

UNIQA Online-AKCIJA IO webbaner 728x90px

Priključi se za RSS feed

Veliki potencijali leže u suradnji na području energetike te transporta, ali i na zajedničkom nastupu na trećim tržištima

Ivan Del Vechio, veleposlanik Republike Hrvatske u BiH

 

Veliki potencijali leže u suradnji na području energetike te transporta, ali i na zajedničkom nastupu na trećim tržištima

PN: Izravna ulaganja iz Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu u razdoblju od 1993. godine do ožujka ove godine iznosila su 1,06 milijardi eura. Radi se o udjelu od 18,3% u ukupnim izravnim ulaganjima iz Hrvatske u inozemstvo, što Bosnu i Hercegovinu svrstava na drugo mjesto po iznosu hrvatskih ulaganja u inozemstvo

Republika Hrvatska spada među države koje su od njenog osamostaljenja do danas najveći ulagači u BiH – koji je to "red veličina"?

- Republika Hrvatska jedan je od najvećih investitora u Bosni i Hercegovini u posljednjih 20 godina, a Bosna i Hercegovina kao susjedna zemlja predstavlja tradicionalnog i značajnog trgovinskog partnera Republici Hrvatskoj. Prema ostvarenim rezultatima u 2016. godini Bosna i Hercegovina bila je šesti trgovinski partner Republici Hrvatskoj, dok je Hrvatska u 2016. bila prvi vanjskotrgovinski partner BiH s udjelom od 13,7% u ukupnoj robnoj razmjeni (prvi partner u uvozu robe u BiH i treći partner u izvozu robe iz BiH). Izravna ulaganja iz Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu u razdoblju od 1993. godine do ožujka ove godine iznosila su 1,06 milijardi eura. Radi se o udjelu od 18,3% u ukupnim izravnim ulaganjima iz Hrvatske u inozemstvo, što Bosnu i Hercegovinu svrstava na drugo mjesto po iznosu hrvatskih ulaganja u inozemstvo. S druge strane, u istom vremenskom razdoblju izravna ulaganja iz Bosne i Hercegovine u Hrvatsku iznosila su 186,3 milijuna eura. To je udjel od 0,6% u ukupnim stranim ulaganjima te se Bosna i Hercegovina nalazi na 21. mjestu po visini stranih ulaganja u Hrvatsku.
Kada govorimo o investicijama iz Bosne i Hercegovine u Hrvatsku možemo reći da je tvrtka Mepas najznačajniji ulagač (većinski vlasnik Saponije, Kandita, Brodomerkura, Koestlina i Maraske), a drugi značajniji ulagač je tvrtka Violeta, proizvođač higijenskog papira.


Kakvi su odnosi u međusobnoj razmjeni?

- Robna razmjena između naše dvije zemlje u 2016. godini iznosila je 1,69 milijardi eura, što predstavlja povećanje od 4,7% u odnosu na prethodnu godinu. U 2016. godini hrvatski izvoz u Bosnu i Hercegovinu iznosio je 1,1 milijardu eura te je ostao nepromijenjen u donosu na 2015. godinu. S druge strane, hrvatski uvoz iz Bosne i Hercegovine u protekloj godini povećan je za 15,7% i iznosio je 572,9 milijuna eura. Naša međusobna robna razmjena u prvih šest mjeseci ove godine iznosila je 964 milijuna eura, što je povećanje od 23,2% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Hrvatski izvoz u Bosnu i Hercegovinu povećan je za 21,5% i iznosio je 626,5 milijuna eura.
U protekloj godini imali smo i povećan broj turističkih posjeta iz Bosne i Hercegovine. Prema podacima, Hrvatsku je posjetilo 333 tisuće turista iz Bosne i Hercegovine, što je povećanje od 19% u odnosu na 2015. godinu. Samim tim ostvaren je i povećani broj noćenja za 13,9%, odnosno iznosio je 1,48 milijuna noćenja. Nadamo se da će se ovaj trend povećanja nastaviti i u narednom periodu.


U koje oblasti se ulagalo i koje su glavne prepreke na koje su hrvatski investitori nailazili u svome poslovanju?

- U Bosni i Hercegovini registrirano je više od 200 hrvatskih tvrtki ili predstavništava, od INA-e, Siemensa Hrvatska, Odašiljači i veze, Ericcson Nikola Tesla, IGH, Konstruktor, Viadukt Zagreb, Nexe Grupa, Končar, pa do Podravke, Kraša, Vindije, Dukata, Belupa, Agrokora, i mnoge druge, koje su zaposlile ogroman broj bh. građana. Ulagalo se u različite grane. Najznačajnija ulaganja su u energetiku, telekomunikacije, prometnu infrastrukturu, prehrambenu industriju, farmaceutsku industriju itd. Glavna prepreka na koju tvrtke nailaze u svom poslovanju svakako je vezana za komplicirano administrativno uređenje zemlje, a što za posljedicu ima brojne birokratske prepreke. Ovdje bih želio istaknuti slučaj Ivicom Consultinga d.o.o, hrvatske firme koja je na međunarodnom natječaju dobila koncesiju za izgradnju vjetroelektrane na području Bihaća. Ta tvrtka više od godinu dana ima problema s potpisivanjem ugovora o početku radova, što je nažalost rezultiralo i određenim sudskim procesima. To je samo jedan u nizu negativnih primjera. Međutim, ukupno gledajući puno je veći broj pozitivnih primjera.


U okviru velikih hrvatskih investicija su i značajna ulaganja trgovačkog lanca Konzum. Unatoč svim aktualnim problemima, čini se da se nazire "sretan kraj" u priči o Agrokoru, posebno u BiH, jer se čini da su napori usmjereni prije svega ka zaštiti radnih mjesta i zaposlenika u BiH, ali i nastavka poslovanja.

- Veliki napori učinjeni su od strane Hrvatske kada je u pitanju stabilizacija poslovanja Agrokora u Bosni i Hercegovini. Za razliku od trgovačkog lanca Tuš koji je bio negativan primjer poslovanja, kada su radnici ostali bez radnih mjesta a dobavljači neisplaćeni, slučaj Konzuma BiH ipak je pozitivna priča. Ovdje želim naglasiti kako je izvanredni upravitelj Agrokora Ante Ramljak, kojeg je imenovala hrvatska Vlada, u posljednja dva mjeseca sedam puta bio u Bosni i Hercegovini s ciljem da se iznađe najbolje rješenje za očuvanje radnih mjesta u tvrtkama koje ovdje posluju. Moramo napomenuti da se tu radi o radnim mjestima bh. građana, jer od 4000 zaposlenih u trgovinama Konzuma BiH jedino je direktor iz Hrvatske.
Dogovoreno je da se trgovački lanac Mercator vraća na tržište Bosne i Hercegovine te da će od Konzuma preuzeti svoje 83 trgovine, a Konzum nastavlja poslovati u preostale 173 trgovine. Proces razdvajanja ide prema planu. Važno je naglasiti kako je Konzum izmirio sve svoje obveze prema državi BiH, a obveze prema dobavljačima znatno su smanjene.

Činjenica da je Republika Hrvatska u Europskoj uniji je prednost i kvalitet više za sve projekte RH i BiH. Koliko se to od bh. strane koristi u okviru gospodarske suradnje?

- Nekoliko je razina te moguće suradnje. Najvažnije je koristiti naš "know how" kada je u pitanju korištenje EU fondova, koje u ovoj fazi procesa pridruživanja može koristiti Bosni i Hercegovini.
Druga razina je povezivanje bosanskohercegovačkih županija/kantona i zajednička suradnja u dvije makroregionalne strategije Europske unije: Strategija EU za dunavsku regiju (EUSDR) i Strategija EU za jadransku i jonsku regiju (EUSAIR).
Veliki potencijali leže i u suradnji na području energetike te transporta, ali i na zajedničkom nastupu hrvatskih i bh. kompanija na trećim tržištima.


Da li RH može pomoći BiH kako bi se ubrzala gradnja bh. dijela Koridora VC?

- Jako nam je žao što je došlo do privremene obustave ili kratke blokade izgradnje koridora Vc, za kojega držimo da je ključna žila kucavica za bosanskohercegovačko gospodarstvo. To je najkraći put koji Bosnu i Hercegovinu povezuje sa srednjom Europom i koji otvara ogromne mogućnosti za gospodarski rast i razvoj u području transporta, logistike, trgovine, turizma itd.
Uzmemo li samo za primjer činjenicu da Hrvatsku godišnje posjeti 14 milijuna turista, a od toga broja veliki dio njih dolazi iz srednje Europe koji putuju preko Bosne i Hercegovine. Gospodarski efekti njihovog proputovanja kroz Bosnu i Hercegovinu mogu biti ogromni, te se nadamo što skorijem usvajanju Zakona o trošarinama čime bi se deblokirao nastavak izgradnje koridora Vc.


Kako vidite nastavak suradnje dviju ekonomija?
- Potencijali za poboljšanje gospodarske suradnje su prvenstveno u područjima: energetike, prometa (riječni, željeznički i lučki), telekomunikacija, graditeljstva, industrije tračničkih vozila, prehrambene industrije, farmaceutske industrije, metaloprerađivačke industrije, elektrotehničke industrije te drvoprerađivačke industrije.
Da bi se ta suradnja ostvarila, potrebno je stvoriti povoljniju poslovnu klimu, principijelnije i efikasnije koristiti pravne norme, te brže rješavati sporne momente u postupku javnih nabava.

Više...

Pad kreditne aktivnosti i porast udjela NPL-a značajno smanjuju prihod banaka

Mirjana Vuković, direktorica EOS Matrix

Stava sam da je bankarski sektor ogledalo realnog sektora * Trenutno najveći izazov za EOS u BiH jesu novi Zakoni o bankama (u oba entiteta) * Želim biti rukovoditelj koji će slušati, koji će biti podrška svojim zaposlenicima i onaj koji zna i želi motivirati

Kažite nešto o svoj karijeri, firmi koju vodite, kako je nastala, riječju poslovnom putu!

-       Svoju poslovnu karijeru započela sam prije gotovo petnaest godina u Zagrebu, gdje sam i rođena. Odmah nakon završenih studija ekonomije počela sam raditi u odjelu naplate American Expressa, što je bio odličan početak, odnosno odskočna daska i smjernica za ovo gdje sam danas. U posljednjih deset godina, koliko sam na vodećim pozicijama, biti na čelu EOS-a smatram najvećim uspjehom u dosadašnjoj karijeri. Za mene je posebna čast a ujedno i velika odgovornost biti osnivačem i na čelu EOS-a u Bosni i Hercegovini. Sa operativnim radom EOS u BiH, kao dio EOS Grupacije sa sjedištem u Hamburgu, krenuo je u februaru 2011. godine. Danas, skoro sedam godina kasnije, mogu sa ponosom reći da se radujem svakom novom radnom danu i izazovu koji nosi. Motivacije u poslu kojim se bavim nikad ne manjka, naročito jer sam okružena divnim mladim ljudima koji su puni entuzijazma i ideja. Zadovoljstvo je raditi sa tim mladim obrazovanim ljudima koje dijele iste ambicije kao i ja.

Kako ocjenjujete aktuelno stanje u bankarskom sektoru u BiH s aspekta djelatnosti kojom se bavite?

-       Stava sam da je bankarski sektor ogledalo realnog sektora. Velike bankarske grupacije prisutne su u gotovo svim zemljama regije. Prisutnost na više tržišta omogućila je njihovim vlasnicima diverzifikaciju poslovanja kroz veći broj ekonomija sa različitim stopama rasta. Po veličini aktive, bankarsko tržište Hrvatske je najveće u regiji. Tek četvrto mjesto zauzima bankarski sektor BiH, sa relativno malim iznosom ukupne aktive, ali izuzetno velikim brojem banaka. Unatoč znatnom povećanju rezervacija usljed porasta loših kredita (NPL; non-performing loans), većina banaka u BiH i dalje posluje sa dobiti. Navedeno dokazuje da unatoč povećanju NPL-a, povećanju rezervacija, smanjenju kreditne akivnosti i negativnim gospodarskim kretanjima, banke i dalje uspješno posluju, te još uvijek održavaju bankarski sustav u BiH stabilnim. No, postavlja se pitanje koliko dugo bankarski sektor može ostati održiv ukoliko se postojeći NPL ne sanira! On bi trebao pomagati gospodarskom oporavku kroz nove plasmane. Međutim, bankarski sektor se posljednjih par godina tokom krize, kao i danas, ponaša poprilično pasivno kada su u pitanju upravo takvi poticaji gospodarstvu. Poznatno je da kamatni prihodi kroz kredite stanovništvu predstavljaju najpouzdaniji izvor prihoda bankarskog sektora. No, nakon značajne ekspanzije u periodu prije krize, krediti stanovništvu posljednjih godina stvaraju veliki teret sektoru. Pad kreditne aktivnosti i porast udjela NPL-a značajno smanjuju prihod banaka. Danas je fokus bankarskog sektora na rješavanju NPL-a koji su nastali u godinama krize. Banke su se poslovno okrenule sebi, problemima vlastitih portfelja a uz nedovoljnu kreditnu aktivnost – što najviše pogađa upravo realni sektor. S druge strane, banka nije – niti bi trebala biti – institucija specijalizirana za poslove naplate NPL-a. Takva situacija dodatno pogoršava, odnosno otežava stanje u sektoru. Stoga bankarski sektor mora poduzeti neke od mjera upravljanja potraživanjima i na taj način osigurati prostor poslovanju za koje je specijaliziran. Tek onda kada se banke okrenu tržištu i kada poslovi kreditne aktivnosti ponovno postanu osnovni poslovi bankarskog sektora, može se očekivati i neophodna pomoć gospodarstvu. Financijski sustav odražava dinamiku i trendove realnog sektora. Alarmantna situacija u gospodarstvu ukazuje na neophodnu promjenu fokusa bankarskog sektora sa loših kredita na povećanje kreditne aktivnosti. Poražavajuća je činjenica da banke u BiH djeluju i rade u otežanim uslovima u odnosu na banke u drugim dijelovima svijeta, pa čak i u nekim zemljama regije. Bankarski sektor jeste i mora biti stub cjelokupnog društva i gospodarstva jedne zemlje, pa i u BiH.Trebali bismo se zapitati kakav učinak bi imala njegova destabilizacija.

Koji su najveći problemi s kojima se susrećete u poslovanju?

-       Postoje razne mjere upravljanja spornim potraživanjima i posao otkupa je tek jedna od njih. Bankarski sektor mora raditi na saniranju tog problema jer jedino na taj način može ići u korak sa gospodarstvom kojem su neophodni novi kredini plasmani. Međutim, posao otkupa NPL-a zahtijeva i poduzimanje velikog broja mjera od strane relevantnih institucija.

Najveći problemi s kojima se susrećemo su određene nepreciznosti u shvaćanju otkupa NPL-a od strane zakonodavnih i regulatornih tijela u BiH. Nažalost, u BiH još uvijek ne postoji dovoljno iskustva u poslovima otkupa NPL-a pa samim time ne nailazimo ni na dovoljno prakse koja bi na primjeren način pomogla u razumijevanju same te transakcije. Recimo, UINO je stava da transakcija otkupa loših potraživanja nije oslobođena plaćanja PDV-a, iako su se vlasti BiH obavezale, u skladu sa Pismom namjere iz juna 2016. godine upućenom MMF-u, da će navedenu transakciju izuzeti iz sustava PDV-a.

Dodatni problem u razumijevanju navedenog posla nalazimo u činjenici da u ovom trenutku, radi nepostojanja zakonskog okvira, još uvijek ne postoji nadzor rada ovakvih agencija.

Trenutno najveći izazov za EOS u BiH jesu novi Zakoni o bankama (u oba entiteta), odnosno skoro usvajanje pratećih podzakonskih akata kojima bi se, opet prema Pismu namjere upućenom MMF-u iz juna 2016. godine, trebali konačno definirati zakonski okviri koji bi podržali kupovinu i prodaju NPL-a. Također, za očekivati je da će i UINO postupiti u skladu sa Pismom namjere, te da će pravilno definirati porezni tretman takve transakcije.

Djelatnost Firme je specifična – kako se uklapate s obzirom da zakonski još uvijek nije sve definisano. Djelujete li na području cijele BiH?

-       BiH je posljednja zemlja regije u kojoj su sa radom započele kompanije koje se bave otkupom NPL-a. Razlozi kasnom "ulasku" takvih kompanija na bh. tržište su, u prvom redu, brojni problemi sa kojima se takvi poslovni subjekti u entitetima susreću, kao što su razna pravna, računovodstvena, porezna i druga povezana a neriješena pitanja.

Ipak, izvjesno je da agencije poput EOS-a polako osvajaju tržište BiH.

Željela bih istaći da od osnivanja naše kompanije nemamo niti jednog nezadovoljnog klijenta i da ostvarujemo poslovne saradnje koje traju godinama. Djelujemo na području cijele BiH, i također imamo eksterne partnere, advokatske kancelarije, koje nam pružaju podršku u smislu pokrivenosti regiona kada su u pitanju rješavanja sudskih sporova.

Koliko su uslovi poslovanja različiti i kako se prilagođavate?

-       U svojoj poslovnoj karijeri rado ističem iskustva stečena u Hrvatskoj i Albaniji. U obje zemlje, kao i u BiH, radila sam slične poslove. U Hrvatskoj sam bila na čelu konkurentske kompanije, dok sam u Albaniji, u svojstvu konzultanta, organizirala operativni rad druge konkurentske kompanije. Uslovi poslovanja uvelike se razlikuju. Osim što u obje zemlje već dugi niz godina egzistiraju kompanije koje se bave otkupom NPL-a, i u Hrvatskoj i u Albaniji postoje primjenjivi pravni okviri jer su, očito, i jedni i drugi prepoznali potrebu za rješavanjem ovog problema. BiH izvjesno kasni sa shvaćanjem NPL-a kao prioriteta te unatoč raznim uputama i smjernicama MMF-a još uvijek nedovoljno participira u donošnju potrebnih odluka. Međutim, tu smo, na tržištu smo i nećemo odustati. Potrebno je puno strpljenja, i možda što je još važnije, povjerenja investitora, ali vjere ne nedostaje. 

Vaše iskustvo u BiH – dobro ili loše, želite li nešto posebno istaknuti, nekog partnera, situaciju?

-       U višegodišnjoj poslovnoj karijeri stekla sam mnoga iskustva, i sretna sam da se mogu pohvaliti i velikim brojem ostvarenih poslovnih suradnji. Mnogo toga bi se moglo izdvojiti iz prethodnih petnaest godina, ali opet ću se osvrnuti na EOS u BiH i sjetiti se početaka. Na samom početku smo bili mali tim sa velikim idejama i još većom željom. Svaki početak je pun izazova i iskušenja, ali istrajnost i marljiv rad se uvijek na kraju isplati i danas sa ponosom mogu reći da smo kompanija koja svakim danom sve više raste i napreduje, te da smo prepoznatljiv brand. Gledati uspjehe i rasti zajedno sa svojim timom je zaista neprocjenjivo.

Šta biste promijenili u poslovnom ambijenutu u BiH generalno, a šta s aspekta djelatnosti kojom se bavite?

-       Nažalost, poslovni ambijent u regiji nije nešto čime bismo se mogli pohvaliti i, prema izvještajima europske komisije, spadamo u zemlje sa najlošijim rezultatima. Razočaravajuća je činjenica da iako smo u stoljeću globalne digitalizacije i razvoja tehnologija, zbog njihove zastarjelosti gubimo konkurentnost. Ono na čemu bi se aktivnije trebalo raditi i unositi promjene jesu zakoni o financijskoj disciplini i rokovima plaćanja, usvajanje zakona o rokovima plaćanja, odnosno izmirenja novčanih obaveza, te osigurati brži i efikasniji mehanizam naplate potraživanja.

Evropi smo sve bliže – jesmo li spremni za slobodno evropsko tržište i kako se tu uklapa "rješavanje problema", odnosno djelatnost kojom se bavite?

-       Kao pojedinci, i kao građani sigurno da jesmo spremni, jer se lako prilagođavamo.

O tome svjedoči i ogroman broj mladih koji nažalost napuštaju zemlju i nerijetko uspijevaju van granica BiH. Ali uzimajući u obzir sve faktore koji su preduvjet slobodnom europskom tržištu, morat ću reći da nisam sigurna koliko smo spremni.

Kada je u pitanju udio NPL-a u ukupnoj imovini banaka, sve zemlje Europe dijele vrlo sličnu sudbinu. Neka su tržišta bogatija, neka siromašnija, neka posjeduju veću a druga tek manju aktivu sektora, ali je svima zajednička upravo potreba za rješavanjem ovog problema.

Problem koji hitno treba sanirati je odstupanje BiH u odnosu na Europu. U rješavanju ovog problema moraju aktivno sudjelovati sve zainteresirane strane: financijski sektor, Centralna banka BiH, agencije za bankarstvo, UINO, vlada, stanovništvo, gospodarstvo...

Imate li konkurenciju? Ima li saradnje u okviru bankarskog sektora kada je EOS u pitanju i ako da kako to funkcioniše?

-       Teško je govoriti o konkurenciji iz pozicije u kojoj se EOS danas nalazi. Bit ću slobodna reći da EOS u BiH postavlja visoke standarde poslovanja, zbog čega i jesmo lideri u svojoj djelatnosti. Kompanije poput EOS-a jasno da postoje, ali ne i spektar i kvalitet usluga koje mi pružamo. Bankarski sektor i jeste naša primarna i ciljana grupa klijenata. Kao što sam i spomenula, mi održavamo svoje partnerske suradnje i već dugi niz godina surađujemo sa bankarskim sektorom, na obostrano zadovoljstvo. Međutim, ta suradnja sa financijskim sektorom je nažalost ograničena, u smislu otkupa NPL-a.

Poslovni rezultati i novine u poslovanju – certifikati i reference!

-       EOS Grupacija je vodeća internacionalna kompanija u pružanju usluge naplate potraživanja. Prisutni smo sa 55 kompanija u 26 država u svijetu, sa 7.000 hiljada zaposlenika i internacionalnom partnerskom mrežom od 20.000 klijenata. Ove godine, trinaesti put uzastopno, revizori Euler Hermes Rating su EOS Holding-u (Njemačka) dodijelili "A" rejting, odajući priznanje za naplatu potraživanja i uživanju dobrog kreditnog statusa i dugoročne održivosti. Iako su ovo uspjesi na globalnom nivou, EOS BiH je u svakom slučaju dio toga. Lokalno smo ponosni na spektar klijenata, počev od bankarskog sektora, čemu i težimo, pa sve do kataloške prodaje, telekomoperatera, osigurnja... Aktivno smo uključeni u problem rješavanja NPL-a i radujemo se što ćemo imati priliku približiti problematiku i otvoriti već goruće pitanje na ovogodišnjoj konferenciji, koja će se održati u oktobru, posvećenoj inovacijama u financijskim uslugama.

U zadnje vrijeme pridaje se velika pažnja ženama rukovodiocima, poduzetnicama. Po Vašem mišljenju zašto? Šta se promijenilo u odnosu na ranije?

-       Iako je to vjerojatno upravo tako, kako ste napisali, moram priznati da ja osobno tome ne pridajem veliku pažnju.

Iznimo je važno da nastojimo živjeti u društvu u kojem svi imaju podjednake mogućnosti. U svakom poslu naići ćemo na one koje žele kao i na one koje ne žele raditi. Međutim, voditi kompaniju podrazumijeva pored strateškog planiranja i stručnosti, posjedovanje i drugačijih osobina. Nisam sigurna da su te osobine prevashodno namijenjene ljepšem spolu. Zaista sam ponosna što sam dio EOS tima u BiH i što svi zajedno pomičemo granice. Želim biti rukovoditelj koji će slušati, koji će biti podrška svojim zaposlenicima i onaj koji zna i želi motivirati. I uvijek ću podržati napredak onih koji žele raditi i koji imaju volju, neovisno o tome da li su to žene ili muškarci.

    

Više...

Intervjui zlatni BAM

Viliam Pätoprstý, član Uprave i izvršni direktor za financije UniCredit Bank d.d. Mostar, dobitnice tri Zlatna BAM-a za poslovanje u 2016. godini

NAJVEĆA NETO DOBIT U POVIJESTI BANKE

 

Unicredit-petoprsty-5

Naši rezultati su odraz unaprjeđenja usluga koje smo ponudili u prethodnoj godini. Omogućili smo klijentima da svoje poslovanje, uključujući i transakcijsko, obave na jednom mjestu, a istovremeno korištenjem elektronskih usluga pružili smo im veću slobodu i neovisnost

 UniCredit Bank d.d. Mostar je i u prethodnoj godini zadržala titulu vodeće banke na tržištu ostvarivši kontinuiran rast. Šta je ključ tog uspjeha?

 Izrazito smo ponosni što smo i u 2016. godini učvrstili poziciju tržišnog lidera u bankarskom sektoru Bosne i Hercegovine. Kao najveća banka u zemlji, UniCredit Bank je zaključila poslovnu godinu sa najvećom neto dobiti u svojoj povijesti od  81.5 milion KM, što je više nego zajednički rezultat drugo i trećerangirane banke u istom periodu. Ovo je postignuto uglavnom zahvaljujući značajnom rastu poslovanja, praćenim rastom tržišnih udjela kredita i depozita uz dobru kontrolu troškova i rizika.

Ponosni smo što smo dobitnici tri Zlatna BAM-a za najveću aktivu, za ukupni kapital i prinos na dionički kapital. Ostvarenjem stalnog rasta, koji je potvrđen i ovim nagradama, dokazujemo našu sposobnost samoodrživog rasta i stalnog unaprjeđenja u različitim segmentima.

Iako smo izrazito ponosni na sve što postižemo i što smo postigli u prethodnim godinama, stalno tragamo za onim što se može unaprijediti i što može pružiti našim klijentima veće zadovoljstvo poslovanja. Zadovoljni klijenti koji su nam ukazali svoje povjerenje i koji u nama vide stabilnog partnera potiču nas da još predanije radimo, što rezultira uspjehom koji potvrđujemo iz godine u godinu.

Na šta ste posebno ponosni u svome radu?

-       U skladu sa našom poslovnom strategijom, klijent je u centru poslovanja i tako osmišljavamo naše poslovanje. Naši rezultati su odraz unaprjeđenja usluga koje smo ponudili u prethodnoj godini. Omogućili smo klijentima da svoje poslovanje, uključujući i transakcijsko, obave na jednom mjestu, a istovremeno korištenjem elektronskih usluga pružili smo im veću slobodu i neovisnost. U 2016. godini, prvi smo uveli najviše sigurnosne standarde za kupovinu putem Interneta koje su propisale globalne kartične kuće Visa i Mastercard i na taj način pružili našim klijentima najvišu razinu sigurnosti prilikom online kupovine. Osim toga, uveli smo tehnologiju beskontaktnog kartičnog plaćanja koje omogućava još bržu kupovinu i veće zadovoljstvo, kao i unaprijedili proces realizacije i odobrenja kreditnih proizvoda, što je također smanjilo čekanje i ubrzalo poslovanje. Nastojimo pratiti tehnološke trendove te sa posebnom posvećenošću radimo na unaprjeđenju procesa i usluga sukladno potrebama klijenata i tržišta.

Šta izdvaja UniCredit Bank na tržištu BiH i šta je to što UniCredit Bank priprema za naredni period?

 -       Kao vodeća Banka na tržištu u Bosni i Hercegovini imamo odgovornost biti pouzdan partner ne samo građanstvu nego i bh. privredi, te uz stručno znanje i iskustvo koje dobijamo iz UniCredit Grupe, osiguravamo stalno unaprjeđenje usluga i poslovanja. Prepoznatljivi smo po uslugama koje pružamo kroz najveću mrežu poslovnica koja obuhvata teritorij čitave Bosne i Hercegovine. Naš prioret i dalje će biti dugoročni poslovni odnos s našim klijentima i mogućnosti za razvoj i jačanje Bosne i Hercegovine te kreiranje kvalitetnog poslovnog okruženja. Nastavit ćemo biti dinamična i moderna banka koja posvećeno odgovara zahtjevima tržišta i razmišlja o potrebama svojih klijenata. Istovremeno svjesni svoje društvene uloge i odgovornosti prema lokalnoj zajednici, nastavit ćemo aktivno raditi na njenom razvoju. 

 

 

 

Karlheinz-Dobnigg-predsjednik-Uprave-Raiffeisen-banke-u-BiHRaiffeisen BANK d.d. Bosna i Hercegovina – banka sa najvećim dioničkim kapitalom

U KORAK S EROM DIGITALIZACIJE

Raiffeisen banka je jedan od vodećih učesnika na bh. tržištu na kojem ostavlja značajan pečat te ostvaruje dobre poslovne rezultate prateći izazove u okruženju. Mnogobrojna, kako domaća, tako i međunarodna priznanja, kao što su priznanja renomiranih magazina Global Finance, Euromoney te The Banker, potvrda su uspješnog poslovanja Banke

Vrijeme digitalizacije i rastućeg značaja društvenih mreža kreira tržišne trendove kojima se Raiffeisen banka uspješno prilagođava. Kao jedan od lidera na tržištu, u nastojanju da odgovori zahtjevima klijenata, koji očekuju napredni nivo usluge, kreira inovativne bankarske proizvode koji poslovanje s Bankom čine jednostavnijim.

Prva je Banka koja je klijentima omogućila da korištenjem usluge Raiffeisen bankarstvo na Viberu mogu u nekoliko koraka poslati novac odabirom osobe iz Viber imenika. Primjenom sofisticiranih tehnoloških rješenja omogućeno je da klijenti s Bankom mogu komunicirati putem usluge Raiffeisen Viber Chat. Raiffeisen je prva banka u BiH koja s klijentima na jednostavan i personalizovan način komunicira putem web chat-a, te im nudi pomoć u vidu proaktivnog web chata. Imajući u vidu važnost društvenih mreža u životu ljudi i svakodnevnoj komunikaciji, neizostavni dio digitalnog poslovanja Raiffeisen banke su društvene platforme Facebook, LinkedIn i YouTube.

Klijenti Raiffeisen banke svoj zahtjev za kredit ili karticu mogu podnijeti kada oni to žele i sa mjesta koje im odgovara tako što će aplicirati online, putem web stranice Banke. U ovom slučaju klijenti poslovnicu posjećuju samo jednom, što predstavlja dodatnu uštedu njihovog vremena. Banka je i širenje svoje poslovne mreže prilagodila digitalizaciji te je početkom ove godine otvorila svoju prvu digitalnu poslovnicu.

Raiffeisen BANK d.d. Bosna i Hercegovina je supsidijarno lice Raiffeisen Bank International AG, jedne od vodećih banaka u Srednjoj i Istočnoj Evropi te Austriji. Na bh. tržištu posluje stabilno i uspješno već 25 godina, a trenutno preko 1.300 zaposlenika Banke kroz 97 poslovnica pruža usluge za oko 450.000 klijenata.

Također, Raiffeisen grupacija duže od 130 godina kombinuje ostvarenje finansijskog uspjeha sa društveno odgovornim poslovanjem.Upravljanje održivošću i društvena odgovornost su ključne komponente Raiffeisen identiteta i korporativne kulture. Odgovorno korporativno ponašanje u harmoniji sa okruženjem i društvom, ključno je za dugoročan ekonomski uspjeh.

Strategija održivosti temelji se na tri stuba od kojih je prvi da je Raiffeisen grupacija odgovoran bankar koji se prilagođava novim uslovima i trendovima na bankarskom tržištu, te održava status odgovorne kompanije kroz svoje poslovanje, procese i proizvode.

Raiffeisen grupacija nastoji biti fer partner prema svim internim i eksternim interesnim skupinama, otvorena je u komunikaciji sa svojim klijentima, te ih pravovremeno i transparentno obavještava o poslovanju Banke, što je drugi stub strategije održivosti.

Naposlijetku, treći stub predstavlja društvenu odgovornost Raiffeisen grupacije u okviru koje Raiffeisen banka dd Bosna i Hercegovina podržava brojne projekte od značaja za lokalnu zajednicu, te daje doprinos brojnim kulturnim i edukativnim projektima, kao i projekte usmjerene na najosjetljivije kategorije stanovništva, pri čemu je osnovno opredjeljenje Banke podrška projekata fokusiranih na djecu i osobe pod starateljstvom.

Karlheinz Dobnigg, predsjednik Uprave Raiffeisen banke:

POTVRDA POSVEĆENOSTI BH. TRŽIŠTU

-          Priznanje Zlatni BAM za najveći dionički kapital predstavlja potvrdu naše posvećenosti bosanskohercegovačkom tržištu na kojem nastavljamo da ostvarujemo uspješne poslovne rezultate i širimo našu poslovnu mrežu. Ova nagrada je za nas izuzetno značajna obzirom da potvrđuje ispravnost našeg poslovnog modela u okviru kojeg klijentima nastojimo isporučiti savremene i kvalitetne bankarske usluge kao odgovor na njihove potrebe koje su rezultat ere digitalizacije.

Ujedno, ova nagrada nas dodatno motiviše da u realizaciji naših budućih aktivnosti budemo još bolji. Za ovu nagradu su zaslužni stručnost i predan rad svih naših zaposlenika koje Banka smatra svojim najvažnijim kapitalom. Naravno, ovakav uspjeh ne bi bio moguć ni bez naših cijenjenih klijenata koji nam svakodnevno ukazuju svoje povjerenje poslujući sa nama te nam je zadovoljstvo nastaviti našu uspješnu saradnju i u budućem periodu.“

 

 

 

 

 

 

Milan-Radovic-Nova-banka-2Nova banka a.d. Banja Luka ima najveću aktivu među domaćim bankama

 

PRIMJER ODGOVORNOG POSLOVANJA

 

Nova banka je visoko tehnološki organizovana, zapošljava kompetentno osoblje i uspješno razvija odnose sa klijentima, upravljajući se kvalitetom. Banku izdvaja samostalnost u razvoju bankarskog informacionog sistema, izgradnja disaster recovery centra, implementiran sistem upravljanja kvalitetom, te implementiran sistem upravljanja sigurnošću informacija

 

Nova banka a.d. Banja Luka dobitnik je Zlatnog BAM-a dodijeljenog u kategoriji banaka sa najvećim iznosom aktive sa pretežno domaćim kapitalom. Odabir dobitnika izvršen je na osnovu ključnih finansijskih pokazatelja objavljenih u revizorskim izvještajima banaka za proteklu godinu. Prethodno, u 2004. godini, nagrađena je kao banka koja je prva izvezla bankarsko znanje i tehnologiju u inostranstvo, a zatim u 2015. i u 2016. godini, takođe, kao banka sa najvećim iznosom aktive sa pretežno domaćim kapitalom.

 

Uvećan akcionarski capital

 Na dan 31.12.2016. godine ukupna aktiva Nove banke iznosila je 2,02 milijarde konvertibilnih maraka. U 2016. godini Nova banka povećala je akcionarski kapital za preko 10 miliona KM. Iznos emisije je 10,89 miliona KM, podijeljen u 10,89 miliona običnih akcija, čija je nominalna vrijednost 1,00 KM. Ukupan kapital, koji čine osnovni (Tier 1) i dopunski (Tier2), dostigao je nivo od 186 miliona KM.

Nova banka je jedna od vodećih banaka na tržištu Bosne i Hercegovine. Od 1999. godine, kada je Banka osnovana, pa do danas, prepoznata je kao dobar poslodavac, te ima oko 690 zaposlenih. Organizacionu strukturu Banke čine Centrala Banke u Banjoj Luci, koja je smještena u modernom i savremenom objekatu u centru grada, te 64 druge organizacione jednice, odnosno, 12 filijala, Filijala za poslovanje hartijama od vrijednosti Broker Nova, 14 ekspozitura, 20 izdvojenih šaltera i 17 agencija. Od novembra 2002. godine listirana je na Banjalučkoj berzi hartija od vrijednosti, a od juna 2009. godine akcije Nove banke čine jednu od šest akcija, jedinu iz finansijskog sektora, prema kojoj se računa BH indeks koji se objavljuje na Vienna Stock Exchange.

 

Visoka profitabilnost 

Nova banka je visoko tehnološki organizovana, zapošljava kompetentno osoblje i uspješno razvija odnose sa klijentima, upravljajući se kvalitetom. Banku izdvaja samostalnost u razvoju bankarskog informacionog sistema, izgradnja disaster recovery centra, implementiran sistem upravljanja kvalitetom te implementiran sistem upravljanja sigurnošću informacija. Sve navedeno doprinijelo je sposobnosti Banke da se prilagodi tržištu, prvenstveno kroz građenje mreže poslovnica i intenzivno ulaganje u razvoj proizvoda, tehnologije i ljudskih resursa, te predstavlja vodeći primjer odgovornog poslovanja u Bosni i Hercegovini. Početkom 2016. godine, Nova banka je pokrenula program Kluba lojalnosti pod nazivom Super Nova. U okviru Kluba lojalnosti, u saradnji sa strateškim partnerom kompanijom MasterCard, Banka je izdala dvije nove vrste platnih kartica, a to su MasterCard World debitna i MasterCard World kreditna kartica. Ovim programom predviđena su nagrađivanja i pogodnosti za korisnike novih platnih kartica, a svi njihovi korisnici automatski su uključeni u Klub lojalnosti koji omogućava skupljanje bodova tokom transakcija plaćanja karticom, zatim pogodnosti u vidu popusta, besplatnih usluga Banke i ostalih pogodnosti koje nudi MasterCard.​​

 

Posljednjih nekoliko godina Banka je zabilježila izrazit rast u svim poljima i segmentima, što je rezultovalo visokim nivoom profitabilnosti u odnosu na banke koje posluju na tržištu Bosne i Hercegovine. Banka je pokrenula veliki broj aktivnosti na diferenciranju i jačanju korporativnog identiteta, društveno odgovornog upravljanja i implementaciji standarda korporativnog upravljanja, što je zajednica u kojoj Banka posluje prepoznala i priznala kroz veoma značajne nagrade.

 

 

 

 

 

 

20130317182858 184387NLB Banka a.d. Banja Luka ostvarila najveću ROA u 2016. godini

PRIZNANJE ZA DUGOGODIŠNJU TRADICIJU USPJEŠNOG POSLOVANJA

Ostvareni rezultati su podsticaj za održavanje pozitivnih odnosa Banke prema komitentima i odnosa zaposlenih prema svojim obavezama. Ovo je, ističu u Banci, posebno priznanje i za akcionare, kao i za NLB Grupu. Razvijajući sinergijske efekte sa sestrinskom bankom, NLB Sarajevo, realno je očekivati da će rezultati Banke i u narednom periodu biti uspješni   

Kao jedna od vodećih banaka na tržištu Republike Srpske, NLB Banka a.d. Banja Luka raspolaže sa najvećom distributivnom mrežom u Republici Srpskoj i tržišnim učešćem od 19%. Sve dosadašnje godine poslovanja Banke obilježene su uspjehom, ali je 2016. godina bila najuspješnija do sada.

U fokusu poslovne strategije Banke na prvom mjestu su potrebe komitenata. Banka u ponudi ima različite finansijske proizvode koji omogućavaju pružanje usluga komitentima na svim tržišnim segmentima. Razvoj partnerskog odnosa sa komitentima zasniva se na povjerenju, kvalitetnoj usluzi, zajedničkom poslovnom rastu, uz ocjenu rizika u poslovanju.

U NLB Grupi stvorena je pretpostavka za efikasniji razvoj, povećan kvalitet usluga i proširena paleta proizvoda.  

Značajno smanjenje NPL-a

Pored savremenih elektronskih servisa, više od 70 bankomata komitentima čine novac dostupnim 24 časa. Svoje povjerenje NLB Banci a.d. Banja Luka poklonilo je više od  23.000 pravnih lica i više od 250.000 građana. Banka nudi čitav spektar bankarskih proizvoda i usluga kreiranih za stanovništvo, mala, srednja i velika preduzeća. Neto krediti stanovništva u 2016. godini veći su za 14% u odnosu na prethodnu godinu. Značajan procenat učešća stambenih kredita smatramo dobrim pokazateljem. Ukupno stanje neto kredita pravnim licima veće je za 4% u odnosu na prošlu godinu, dok su krediti preduzećima veći za 20%.

Banka je u prethodnoj godini posebnu pažnju posvetila politici upravljanja kreditnim rizicima, te je i pored rasta kredita ostvarila značajno smanjenje NPL-a koji iznosi 5,1%. 

U procesu digitalizacije poslovanja uspješno je pokrenuta usluga mobilnog bankarstva, dok su u isto vrijeme rađena dodatna poboljšanja u uslugama elektronskog bankarstva, obezbjeđujući nove i poboljšane funkcionalnosti. Brzina u odgovoru potrebama tržišta omogućena za zahvaljujući sopstevnoj core aplikaciji bankarskog sistema.

Banka trenutno zapošljava 494 radnika i posebno se brine o zaposlenima posvećujući značajnu pažnju organizacijskoj klimi i kulturi. Razvoj zaposlenih podržavaju sistemi motivisanja, nagrađivanja, napredovanja, obrazovanja te podrške talentima.

Sinergija sa sestrinskom bankom

Dobri rezultati logičan su slijed efikasnog i kvalitetog poslovanja u proteklih 20 godina u kontinuitetu. Ostvareni rezultati su podsticaj za održavanje pozitivnih odnosa Banke prema komitentima i odnosa zaposlenih prema svojim obavezama. Ovo je, ističu u Banci, posebno priznanje i za akcionare, kao i za NLB Grupu. Razvijajući sinergijske efekte sa sestrinskom bankom, NLB Sarajevo, realno je očekivati da će rezultati Banke i u narednom periodu biti uspješni.   

Za nastavak uspješnog poslovanja biće neophodna ulaganja u savremene kanale komunikacije i proces digitalizacije, što je već predviđeno planskim dokumentima za naredni period. U viziji Banke dominira fokus na klijente, praćenje njihovih potreba i zahtjeva, i rad na unapređenju ponude, inovativnosti i jednostavnosti. Dugoročna orijentacija akcionara Banke za poslovanje na ovom području, kontinuiran rad na unapređenju kvaliteta rada i profesionalno osoblje predstavljaju siguran temelj za uspješnost u radu Banke u narednom periodu.

 

Više...

Jasmin Mahmuzić, direktor Agencije za bankarstvo FBiH

Usmjereni smo na stvaranje jakog i stabilnog bankarskog sistema, tržišno orijentiranog i oslonjenog na međunarodne standarde poslovanja i nadzor

Novi Zakon o bankama za Agenciju znači da će ubuduće raspolagati širim spektrom djelotvornih mjera, koje omogućuju blagovremenu i efikasnu intervenciju nad problematičnom bankom, rekao je, između ostalog, direktor Mahmuzuć za Magazin Banke i Biznis u BiH

Molim Vas da se predstavite i kažete nešto o svojoj karijeri?

-          Titulu magistra ekonomskih nauka stekao sam 2006. godine na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, a akademsko i stručno usavršavanje nastavio u Sjedinjenim Američkim Državama. MBA diplomu dobio sam na Univerzitetu „Delaware“ u SAD-u. Također, bio sam stipendista programa State Departmenta na Univerzitetu u Dejtonu u Ohaju. U periodu od 2009. do 2015. godine radio sam na poziciji direktora Filijale Sarajevo u Sparkasse banci, a 2015. godine imenovan sam za člana Uprave/izvršni direktor u Union banci. Značajan dio karijere proveo sam radeći za međunarodne organizacije u BiH, među kojima su OHR i OSCE. Autor sam nekoliko naučnih i stručnih radova, trenutno završavam doktorski studij na Ekonomskom fakultetu Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru.

Kakvi su rezultati poslovanja i stanje u sektoru bankarstva Federacije BiH ali i BiH u cjelini?

-          Pored svih negativnih utjecaja, u 2016. godini su zabilježeni i pozitivni trendovi koji se ogledaju u rastu bilansne sume, kredita, depozita, a posebno štednje stanovništva. Rast bilansne sume u 2016. godini veći je za 7,1% u odnosu na prethodnu godinu, a za očekivati je da će se taj trend nastaviti i u narednom periodu. Pozitivna su i kretanja u segmentu sektorskog kreditiranja, gdje prednjači kreditiranje privatnih preduzeća a ne stanovništva. S druge strane, raste štednja stanovništva, na kraju prošle godine je iznosila 7,9 milijardi KM. Krediti, kao najveća stavka aktive banaka, u prošloj godini su zabilježili rast od 5,7%, dok su depoziti ostvarili rast od 8%. Stopa adekvatnosti kapitala bankarskog sistema i dalje je znatno viša od zakonskog minimuma (12%) i iznosi 15,7%. Zabilježeno je i poboljšanje profitabilnosti bankarskog sektora. Uprkos velikim gubicima dvije banke u Federaciji BiH, 13 banaka ostvarilo je ukupnu dobit od 173 miliona KM. Dakle, bankarski sektor je i dalje ostao stabilan, adekvatno kapitaliziran, a likvidnost je i dalje zadovoljavajuća.

Kako ocjenjujete dosadašnji rad Agencija za bankarstvo FBiH?

-          Od samog osnivanja FBA, kao nezavisne i samostalne institucije za nadzor i licenciranje banaka, rad Agencije usmjeren je na stvaranje jakog i stabilnog bankarskog sistema, tržišno orijentiranog i oslonjenog na međunarodne standarde poslovanja i nadzora banaka. U tom smislu će i naše naredne aktivnosti biti usmjerene na očuvanje stabilnosti bankarskog sektora kao prioritetni zadatak u aktuelnim stresnim uslovima, te njegov dalji napredak i razvoj. Ovi ciljevi uslovljeni su stalnim angažmanom svih dijelova bankarskog sistema, zakonodavnih i izvršnih vlasti, a što je preduslov za stvaranje povoljnijeg ukupnog ekonomskog ambijenta, koji bi podsticajno djelovao na banke i povratno na realni sektor privrede i stanovništva.

Da li namjeravate nešto mijenjati u radu Agencije?

-          Agencija za bankarstvo Federacije BiH nastavlja sa aktivnostima izgradnje regulatornog okvira, pripreme i usvajanja značajnog broja novih podzakonskih akata u skladu sa novim Zakonom o bankama. Radit ćemo na sigurnijem i stabilnijem poslovanju banaka i bankarskog sistema u cjelini, i njegovoj podršci privredi i stanovništvu. A vršit ćemo i kontinuiran nadzor banaka posrednim i neposrednim kontrolama sa težištem na one dominantnih rizičnih segmenata bankarskog poslovanja, u cilju efikasnije supervizije. I na kraju, nastavit ćemo saradnju sa Agencijom za bankarstvo Republike Srpske, Agencijom za osiguranje depozita BiH, Centralnom bankom BiH i državnim i entiteskim ministarstvima finansija.

Koje su slabe tačke sektora, a gdje vidite prostor za njegovo unapređenje?

-          Od izbijanja finansijske krize krajem 2008. godine do danas, zabilježen je značajan rast učešća nekvalitetnih kredita. Njihovo učešće u ukupnim kreditima se u periodu od 2009. do kraja 2014. godine utrostručilo. Tokom posljednje dvije godine došlo je do blagog pada učešća NPL-a. No, iako je zaustavljen rast NPL-a, a likvidnost bankarskog sektora bila na zadovoljovajućem nivou, problem nepovoljne ročne i sektorske strukture izvora, primarno depozita i dalje je evidentan kod određenog broja banaka. Visoko učešće nekvalitetnih kredita u ukupnom kreditnom portfoliju, suočilo je banke sa novim problemima kako održati kvalitet kreditnog portfolija i zaustaviti dalje pogoršanje, odnosno kako obezbijediti sigurnost svog poslovanja kako ne bi bili ugroženi deponenti banaka. S tim u vezi su banke uvele i strožije odobravanje kredita.

Novi Zakon o bankama – mnogo različitih mišljenja, a šta očekujete s aspekta Agencije, odnosno kako će utjecati na vaš rad?

-          Novi Zakon o bankama za Agenciju znači da će ubuduće raspolagati širim spektrom djelotvornih mjera, koje omogućuju blagovremenu i efikasnu intervenciju nad problematičnom bankom. Riječ je o uspostavi cjelovitog pravnog okvira za restrukturiranje banaka radi održanja finansijske stabilnosti uz svođenje na najmanju mjeru upotrebe budžetskih i javnih sredstava. Na način da će gubitke propasti banke snositi najprije dioničari i vjerovnici, uz ograničenje da oni ne mogu pretrpjeti veće gubitke od onih koje bi pretrpjeli u slučaju provođenja stečajnog postupka nad bankom. Na taj način, štite se interesi deponenata banke i održavaju njene ključne funkcije. Dioničari i vjerovnici banke moraju biti svjesni rizika od gubitaka u slučaju njene propasti i taj rizik adekvatno procjenjivati i vrednovati, što će doprinijeti disciplini tržišta.

Djelokrug rada Agencije su i miktrokreditni sector i lizing, koji su jedno vrijeme bili u ekspanziji a sada kao da je zatišje?

-          Analizirajući izvještaje, možemo reći da poslovanje mikrokreditnih organizacija u Federaciji BiH bilježi poboljšanje u odnosu na kraj 2015. godine. Bilansna suma zabilježila je rast od 4%, kreditni portfolio je povećan za 6% uz poboljšanje pokazatelja kvalitete, a ostvaren je i rast zaposlenih (4%), kapitala (7%), dok su se obaveze po uzetim kreditima zadržale na približno istom nivou. Imperativ MKO u narednom periodu je poštivanje principa poslovanja s pažnjom dobrog domaćina, odnosno dobrog privrednika sa fokusom na punu transparentnost, optimizaciju troškova poslovanja i njihovu punu opravdanost, adekvatno upravljanje kreditnim rizicima, što u konačnici treba rezultirati smanjenjem kamatnih stopa na mikrokredite čime bi se postigli ciljevi navedeni u Zakonu o MKO. Agencija, u okviru zakonskih mogućnosti, poduzima sve raspoložive nadzorne mjere i pokreće potrebne radnje pred nadležnim organima u svrhu sankcionisanja MKO te uvođenja njihovog poslovanja u zakonske okvire radi postizanja osnovne uloge mikrokreditiranja. Kada je riječ o sektoru lizinga, smanjenje ukupnog volumena finansiranja i broja novozaključenih ugovora predstavlja odraz nedovoljne aktivnosti lizing društava na razvoju i unapređenju lizing proizvoda s ciljem pružanja podrške ukupnom ekonomskom razvoju BiH u skladu sa iskustvima Evropske unije. Povećanje aktive novoosnovanog lizing društva u toku 2016. godine, dugoročno posmatrano, ukazuje na mogućnost povećanja bilansne sume sektora i povećanje učešća sektora lizinga u finansijskom sektoru FBiH.

Kako ocjenjujete zakonski okvir u kojem djeluje ova dva sektora?

-          U narednom periodu Mikrokreditne organizacije trebaju intenzivno raditi na punoj primjeni člana 2. Zakona o MKO, što podrazumijeva obavljanje djelatnosti s ciljem poboljšanja materijalnog položaja korisnika mikrokredita, povećanja zaposlenosti i pružanja podrške razvoju poduzetništva.

Agencija će se u narednom periodu fokusirati na dopunjavanje podzakonske regulative u smislu izrade novih i izmjene i dopune postojećih podzakonskih akata u skladu sa usvojenim izmjenama i dopunama Zakona o lizingu. Također ćemo nadzirati usklađenost lizing društava sa zakonima i podzakonskim aktima i primjeni praksi u lizing društvima u segmentu zaštite korisnika finansijskih usluga i žiranata.

Uloga Agencije u provođenju evropske regulative u BiH?

-          Novi Zakon o bankama usklađen je sa zahtjevima Bazelskog komiteta i zahtjevima direktiva EU. Iz Zakona proističe obaveza Agencije, kao regulatora, da propiše podzakonske akte kojima će se u potpunosti implementirati zahtjevi za poslovanje banaka, usklađeni sa evropskim standardima. Rok za implementaciju je šest mjeseci od stupanja na snagu Zakona, koji ćemo mi i ispoštovati. Normalno je da će u ovim postupcima, a što dozvoljavaju i Bazel i evropske direktive, Agencija iskoristiti diskreciono pravo, u slučajevima kada ocijeni da je to potrebno, da regulatorne zahtjeve prema bankama prilagodi uvjetima u kojima posluju u našoj zemlji, odnosno većim rizicima nego što je to u zemljama EU. Napominjem da je, bez obzira na to što je Zakon o bankama tek sada usvojen, Agencija uvijek nastojala da prati najnovije trendove, tako da smo se i u dosadašnjem djelovanju prilagođavali zahtjevima evropskih direktiva u mjeri u kojoj je to bilo moguće.

Kako Agencija u okviru svog djelokruga rada može utjecati, spriječiti ili regulisati da se preduprijede problemi koji su se desili bankama u RS-u?

-          Stabilnost bankarskog sektora u Federaciji BiH zadržana je tokom 2015. i 2016. godine. Materijalizacija idiosinkretičnih rizika u nekoliko manjih banaka u RS-u nije značajnije utjecala na stabilnost bankarskog sektora u FBiH, koji je i dalje adekvatno kapitaliziran i likvidan.

Kakva je saradnja, prije svega sa Udruženjem banaka BiH, ali i drugim finansijskim institucijama domaćim i stranim, i resornim ministarstvima?

-          Agencija je uvijek nastojala i nastoji, zbog odgovornosti koju ima, sarađivati sa svim nadležnim tijelima, prvenstveno sa Agencijom za bankarstvo RS-a, Centralnom bankom BiH, Ministarstvom finansija FBiH ali i drugim institucijama koje nadziru finansijski sektor. Posebno je značajna i saradnja sa Udruženjem banaka Bosne i Hercegovine. Jer, Agencija kod izrade svih provedbenih propisa iste šalje u javnu raspravu, odnosno dostavlja ih UBBiH, kako bi se čule sugestije i primjedbe banaka, te propisi bili efikasniji i provodivi s krajnjim ciljem osiguranja stabilnosti bankarskog sistema. S tim u vezi, u saradnji sa Udruženjem organiziramo radionice radi obuke i razmjene iskustava djelatnika banaka i Agencije, pošto se uglavnom radi o novim propisima i zahtjevima. Takvim pristupom nastojimo čuti mišljenje i eventualne korisne sugestije banaka, razjasniti sve eventualne nejasnoće i olakšati primjenu nove regulative.

Više...

Lidija Žigić, direktorica NLB Banke d.d. Sarajevo

Naš cilj je da kreiramo dodatnu vrijednost za klijente, nudeći im jedinstvene i kvalitetne usluge

NLB Grupa je u 2016. godini ostvarila profit od 110 miliona eura, što je 20 posto više nego godinu ranije, a u te rezultate utkani su i uspjesi Banke u Sarajevu, na čijem čelu je od 1. janura ove godine Lidija Žigić, direktorica, spremna, što potvrđuje i njena izuzetna karijera, da se uhvati u koštac sa svim što donosi bh. bankarska stvarnost

Molim Vas da kažete nešto o svoj karijeri prije dolaska na čelo NLB banke?

- Što se tiče mog obrazovanja i profesionalnog usavršavanja, diplomirala sam Menadžment i ekonomiju na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Tuzli i magistrirala menadžment u uslužnom biznisu na Visokoj školi modernog biznisa u Beogradu (MBS). Posjedujem Certifikate IEDC-IEDC Bled škola za menadžere, Korn&Korn-Value Creation for Financial Institutions za analize finansijskih pokazatelja i rizika, Academy of Finance Bonn - certifikat za detekciju rizika u kreditiranju korporativnih klijenata.

Od 1993. godine bila sam uposlena u međunarodnim organizacijama u Bosni i Hercegovini: Talijanski konzorcij u BiH, UN World Food Program u Tuzli, i USAID Business Finance, na poziciji kreditnog referenta.

Od 2003. godine aktivno radim u bankarskom sektoru u BiH. Svoje radne početke u bankarstvu sam ostvarila u Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. Mostar prvenstveno kao kreditni referent a nakon toga i šef Odjela Corporate Tuzla. Poziciju voditelja glavne filijale Tuzla u istoj banci preuzimam2011. godine. Nakon toga prelazim na funkciju generalnog direktora/CEO Hypo Alpe-Adria-Leasinga d.o.o. Banja Luka. Do sredine 2014. godine obavljam dužnosti članice Uprave Hypo Alpe-Adria-Bank a.d. Banja Luka. Nakon toga, priključujem se NLB Banci d.d. Sarajevo gdje obavljam funkciju savjetnika Uprave, te po ovlaštenju Uprave, obavljam funkciju izvršnog direktora NLB Banke d.d. Sarajevo. Od januara 2015. godine sam članica Uprave NLB Banke d.d., Sarajevo angažirana na poziciji izvršne direktorice.

Od prvog januara ove godine obavljam funkciju direktora NLB Banke d.d. Sarajevo i zadužena sam za sektore poslovanja sa stanovništvom i pravnim licima, pravne poslove, usklađenost poslovanja, sprečavanje pranja novca i terorizma te ljudske resurse.

Kako ocjenjujete aktuelno stanje u bankarskom sektoru BiH?

- Sve banke u BiH djeluju i rade u otežanim uslovima u odnosu na banke u drugim dijelovima svijeta. I pored otežanih uslova djelovanja i pored svih negativnih uticaja, koje prvenstveno diktira aktuelna politička i ekonomska situacija, bankarski sektor na nivou BiH je sačuvao stabilnost, ali i povjerenje građana.

Bankarski sektor Federacije BiH ima iza sebe veoma uspješnu poslovnu godinu i to nam daje sasvim opravdani optimizam jer svi podaci o poslovanju posljednjih godina govore da je bankarski sektor u BiH veoma stabilan i jedan od najuspješnijih sektora privrede.

Na tržištu BiH prisutne su skoro sve respektabilne bankarske grupacije koje sa sobom donose nove tehnologije rada, ali i razvoj proizvoda u skladu sa međunarodnim standardima. Snažna konkurencija banaka rezultirala je niskom kamatnom maržom za banke, ali istovremeno omogućila građanima i privredi povoljnije kreditno zaduživanje.

Moram istaći da za stabilnost bankarskog sektora najvećim dijelom zasluge snosi Agencija za bankarstvo Federacije BiH, koja sve više uvodi međunarodne standarde u poslovanje banaka i kontinuirano vrši kontrole banaka, te na taj način preventivno djeluje i sprečava eventualne nepoželjne posljedice za depozitare i vlasnike.

Šta očekujete od novog Zakona o bankama?

- Stoji činjenica da je regulatorni okvir za banke u BiH bilo potrebno unaprijediti, što je sa novim Zakonom o bankama i urađeno. Sveobuhvatnom izmjenom Zakona o bankama, osavremenjeni su svi segmenti bankarskog poslovanja, od osnivanja, upravljanja, poslovanja, supervizije, pa sve do prestanka rada banaka. Dodatno, uvedeni su i potpuno novi instituti, kao što je restrukturiranje, kao efikasan i fleksibilan mehanizam za pomoć banakama koje se susretnu sa teškoćama u svom poslovanju. Također, tu je kupoprodaja plasmana, što će znatno doprinijeti poboljšanju naplate nekvalitetnih kredita. Osim toga, uvedeni su strožiji kapitalni zahtjevi, unaprijeđen sistem korporativnog upravljanja i sistem upravljanja rizicima u bankama, kao i brojna druga unapređenja.

Imajući u vidu navedeno, od novog Zakona o bankama očekujem da omogući podizanje nivoa otpornosti bankarskog sistema općenito, odnosno da omogući savremeniji i sigurniji bankarski sektor, što će se direktno odraziti i na jačanje bh. ekonomije.

Da li ste zadovoljni radom Udruženja banaka BiH?

- Jako smo zadovoljni radom Udruženja banaka BiH. UBBiH osnovano je s ciljem jačanja bankarskog sektora i sasvim sigurno mogu reći da vrlo odgovorno ispunjava svoje zadatke. Udruženje aktivno predstavlja i zastupa interese svojih članica, svih banaka, tako što u ime banaka jedinstveno istupa pred regulatornim organima, usaglašavajući zahtjeve regulatora i potrebe banaka. Sve to značajno doprinosi boljem međusobnom informisanju i razumijevanju, što rezultira kvalitetnijim politikama i procedurama za rad banaka i jačanjem bankarskog sektora.

Kakvi su rezultati NLB Grupe i NLB Banke d.d. Sarajevo u prethodnoj godini?

- NLB Grupa je u 2016. godini ostvarila profit od 110 miliona eura, što je 20 posto više nego godinu ranije, kada je dobit Grupacije iznosila 91,9 miliona eura. To je treća uzastopna godina profitabilnog rasta za NLB Grupu. Dobrim rezultatima doprinijele su sve banke članice, uključujući i NLB Banku d.d. Sarajevo, koja je u 2016. godini ostvarila dobit od 10,51 milion KM, što je rast za 37% u odnosu na kraj 2015. godine.

Iza nas je izuzetno uspješna godina te smo vrlo ponosni na rezultate NLB Banke d.d. Sarajevo. Imali smo pozitivan rast u svim segmentima poslovanja kako sa fizičkim, tako i sa pravnim licima. Svoje postojeće bankarske usluge dodatno smo unaprijedili, proširujući spektar ponude prilagođene potrebama naših klijenata.
U 2017. godini NLB Banka će i dalje nastojati da dobro upozna svoje klijente, njihove potrebe i mogućnosti, da ih razumije na pravilan način, kao i da im na osnovu toga ponudi najadekvatnije usluge. Na taj način Banka postaje partner svojim klijentima, a kao partner Banka će se truditi da svojim klijentima uvijek izađe u susret s posebnim ponudama i lako razumljivim uslugama. Također, NLB Banka d.d. Sarajevo ide ukorak s vremenom i uvodi moderna bankarska rješenja i pristup bankarskim uslugama kako bi bila pristupačnija svojim klijentima. U nastojanju da zadovolji potrebe svojih klijenata, pružajući kvalitetne i cjenovno prihvatljive finansijske usluge, u toku je i nova akcija kredita za fizička lica sa nižim kamatnim stopama i dužim rokovima otplate te su u ponudi unaprijeđeni paketi usluga prilagođeni klijentima koji osiguravaju set bankarskih proizvoda po vrlo povoljnoj mjesečnoj naknadi.

Mnogo je razloga zbog kojih se klijenti odlučuju za nas i zbog kojih će Banka i dalje jačati u 2017. godini. Zadovoljni klijenti koji godinama sarađuju i rastu uz našu banku i koji su nas zbog izvrsnosti spremni i preporučiti, po mom mišljenju, vrlo je važan segment poslovanja i osigurat će dalji rast NLB Banke u budućnosti.

Planirate li i dalje proširivati i investirati u Poslovnu mrežu?

- NLB Banka u ovoj godini nastavlja s otvaranjem novih i renoviranjem postojećih poslovnih jedinica. Nedavno je otvorena nova poslovna jedinica u sarajevskom naselju Dobrinja. Nova poslovnica, osim modernim dizajnom i savremenim uređenjem, u potpunosti je prilagođena klijentima i njihovim potrebama. Za cilj ima unapređenje odnosa klijenata i NLB Banke te pružanje pristupačnog koncepta bankarstva. Veoma nam je važno da smo ovim otvaranjem sada prisutni i u najmnogoljudnijoj općini u Kantonu Sarajevo, općini Novi Grad, kako bismo omogućili dostupnost i jednostavniju komunikaciju sa našim klijentima, a u cilju realiziranja njihovih finansijskih potreba. Poslovnica je uređena po najsavremenijim bankarskim standardima jer želimo da unaprijedimo osobni kontakt klijenata s Bankom, uz još bolji kvalitet usluga koje pružamo. Naši uposlenici će učiniti sve da klijenti NLB Banke na Dobrinji uspješno rješavaju sve svoje finansijske potrebe i da partnerstvo sa nama bude vezano za obostrani uspjeh i zadovoljstvo. Kako bismo usluge klijentima učinili što dostupnijim te proširili i ojačali poslovnu mrežu, pored Dobrinje, uskoro se širimo i u Mostaru otvaranjem nove poslovnice na Rondou.

Da li je moguće očekivati rast kreditiranja, posebno pravnih lica, u narednom periodu? - Kreditni asortiman NLB Banke je kreiran prema potrebama pravnih lica, tako da pruža potporu cjelokupnom poslovanju privrednih subjekata, počev od prevazilaženja problema sa likvidnošću, nabavke repromaterijala, finansiranja proizvodnje i prodaje, izvoza, nabavke opreme, do investicionog ulaganja u proširenje i modernizaciju proizvodnih kapaciteta.

Mi u NLB Banci smo potpuno svjesni sa kakvim brojnim izazovima se suočava naša privreda. Kompanije se sve teže odlučuju da investiraju u modernizaciju svoje opreme, a moderno poslovanje je jedan od preduslova za uspješno poslovanje i konkurentnost na tržištu. U ovakvoj situaciji, trudimo se da analiziramo poslovanje privrednika, kako bismo im ponudili adekvatne bankarske usluge i povoljne kreditne linije. Na taj način i doprinosimo jačanju podrške u realizaciji različitih poslovnih aranžmana naših klijenata.

Namjeravate li uvesti neke novine u poslovanje NLB banke?

- Kako bismo još uspješnije poslovali u NLB Banci Sarajevo, aktivno radimo na sinergiji sa članicama Grupe i ove aktivnosti će služiti kao osnova za unapređenje ponude prema našim klijentima. U ovoj godini, osim što ćemo ponuditi nove kreditne usluge, radit ćemo i na unapređenju korisničkog iskustva, optimiziranju ponude proizvoda, te na razvijanju novih kanala distribucije bankarskih usluga. Također, nastavljamo ulagati u zaposlenike, jer je njihov razvoj ključan za dalji napredak NLB Banke, te dodatno ojačavamo kadrove na svim nivoima organizacijske strukture Banke internim i eksternim treninzima te u NLB Akademiji u Ljubljani, na koju smo vrlo ponosni.

Trajni cilj je da kreiramo dodatnu vrijednost za klijente, nudeći im jedinstvene i kvalitetne usluge. Znamo da naši klijenti očekuju inovirane, tehnološki napredne usluge i proizvode. Radit ćemo na kreiranju proizvoda i pomoći da se bankarske usluge u Banci obavljaju kvalitetno, jednostavno, ali vodeći računa da budu i cjenovno prihvatljive.

Konstatno ćemo raditi na unapređenju procesa i investirati u informacione tehnologije kako bismo pojednostavili i modernizovali poslovanje naše banke. Dodatni napor ćemo uložiti da što bolje razumijemo sve klijente i da im ponudimo pravo rješenje za njihov problem.

Više...

Nije BiH toliko daleko od Europske unije

Ivan Vlaho, direktor maloprodaje UniCredit Bank za Centralnu i Istočnu Evropu

Nije Bosna i Hercegovina toliko daleko od Europske unije

Približavanje bh. financijskog sektora Europi se ne može gledati izolirano od približavanja države BiH prema EU, a bankarstvo u EU prolazi kroz jednu transformaciju koja je inicirana raznim pokretačima, o čemu govori Ivan Vlaho, direktor maloprodaje UniCredit Bank za Centralnu i Istočnu Evropu

Sredinom prošle godine preuzeli ste funkciju direktora maloprodaje UniCredit Bank za Centralnu i Istočnu Evropu. Ako se ne varamo, prvi ste iz bh. bankarstva koji izgrađuje i uspješnu inokarijeru. Rezultati koje ste postigli prije prelaska na novu poziciju bili su izuzetni, ali šta je osim njih bilo važno za Vaše imenovanje?

-       Prije svega, hvala na lijepim riječima u vezi ostvarenih rezultata. Nisam tražio precizno obrazloženje kad su me pozvali iz Holdinga da se pridružim rukovodnom timu za Centralnu i Istočnu Europu. Jednostavno sam prihvatio poziv. Naravno, imam osobno subjektivno mišljenje o tome što je važno osim ostvarenih financijskih rezultata. Vjerujem da je važno ne doživljavati sebe preozbiljno. Zatim, ispravno i zrelo se nositi s objektivnom moći koja vam se dodjeljuje kroz napredovanje na značajnije hijerarhijske pozicije. Okruživati se vrijednim ljudima s kvalitetnim sustavom vrijednosti projiciranim u ponašanja koja mogu biti najbolji uzor u Grupi i na tržištu. Kombinacija dobrih poslovnih rezultata i izgradnje izvrsnog radnog okruženja stvara pozitivnu sliku iz koje svi sudionici tima imaju benefite. Osobna reputacija se gradi kroz reputaciju snage tima kojem pripadamo. Kolegice i kolege iz UniCredita u Bosni i Hercegovini imaju sjajnu reputaciju unutar UniCredit Grupe, iako u diviziji Centralne i Istočne Europe sudjeluju s manje od 5% u ukupnim rezultatima. Isto tako mogu potvrditi da je korporativna kultura UniCredit Grupe toliko motivirajuća da je zbilja veliko zadovoljstvo pripadati ovom sustavu.

Koliko Vam bankarsko iskustvo iz BiH pomaže u novom poslu?

-       Dosadašnje iskustvo mi pomaže u nekim temeljnim bankarskim temama i vjerojatno u izgradnji samopouzdanja da imam osnovne spoznaje kako bankarstvo u realnom, terenskom radu izgleda. Ipak, posao u holdingu zbilja zahtijeva i usvajanje novih kompetencija. Zadnjih nekoliko mjeseci izložen sam učenju u nekim područjima u koja do sada nisam ulazio. To zahtijeva značajan mentalni napor, ali sve u skladu s očekivanjima i kako treba biti.

Dok se ovdje razgovara o EU pravilima ponašanja u finansijskom sektoru, Vi ih prakticirate. Šta Vas je najviše iznenadilo u pozitivnom, ali i negativnom smislu, ako ima negativnih rekacija, u novom okruženju?

-       Nije Bosna i Hercegovina toliko daleko od EU. Kako geografski, tako i u smislu regulative i razvijenosti u financijskom sektoru. Udaljenost je naglašena u nekim drugim dimenzijama.

Šta Vam je najteže bilo prihvatiti ili čemu ste sa najteže prilagodili?

-       Sama promjena okruženja i kompetencija potrebnih za kvalitetno obavljanje posla donosi određeni napor. Ne znam šta bih izdvojio kao nešto čemu sam se teško prilagodio. Recimo, žao mi je što ne govorim njemački jezik. Nevezano za posao. Više za život u Beču općenito.

Kako iz EU perspektive ocjenjujete bh. bankarstvo i procese ovdje?

-       Bankarstvo u EU prolazi kroz jednu transformaciju koja je inicirana raznim pokretačima. Od digitalizacije i disrupcija potaknutim razvojem FinTech kompanija pa sve do očekivanih promjena u financijskom ekosistemu koju će nam donijeti financijska regulativa poput PSD2. Za očekivati je da će i u BiH trendovi biti slični, za pola koraka iza.

Šta je, po Vašem mišljenju, najvažnije brzo promijeniti za lakše i brže približavanje Evropi?

-       Približavanje
bh. financijskog sektora Europi se ne može gledati izolirano od približavanja države BiH prema EU. Ne idealiziram ulazak u EU, ali ipak mislim da je to jedini logičan put kojim bi BiH trebala kročiti. Vjerujem da bi iskorak u borbi protiv korupcije u društvu pomogao poboljšanju mnogih aspekata kvalitete života te doveo do ubrzavanja procesa približavanja EU.

Šta je to što mislite da će biti najveći problem ili prepreka, a šta olakšavajuća okolnost?

-       Najveća prepreka je naš mentalitet koji se, složit ćete se, razlikuje od njemačkog ili japanskog. Olakšavajuća okolnost bi mogla biti da smo relativno mali i ako nas EU okruži ulaskom svih susjeda, možda se možemo nadati većoj fleksibilnosti EU administracije prema nama kao specifičnom subjektu.

Koliko proces uključivanja finansijskog sektora u evropske tokove mogu olakšati inobanke u BiH?

-       Zahvaljujući pripadanju grupacijama iz EU, te primjenjujući standarde i politike „banaka majki“, bankarski sektor u BiH je na neki način već u EU. Razlikuje se samo u onim dijelovima gdje je bh. regulativa drugačija od regulative EU. Nema značajnih razlika u bh. bankarskom sektoru u odnosu na bankarske sektore zemalja poput Hrvatske, Bugarske ili Rumunjske, koje se već nekoliko godina sastavni dio EU.

Šta biste, sa sadašnjim iskustvom, drugačije uradili kada sagledate svoju raniju poziciju ili ništa ne biste mijenjali?

-       Ne bih ništa drugačije radio. Dokazano dobre poteze svakako ne bi imalo smisla naknadno preispitivati. S druge strane, lošiji potezi čovjeka izlože specifičnim prilikama za učenje i sazrijevanje. Istina, ne treba s njima pretjerivati, a mogu reći da ih nisam imao preveliki broj.

Nezadovoljstvo investicijama u BiH je prisutno zadnjih godina. Koliko je primjenjivo iskustvo EU ili kako se u savremena finansijska kretanja uklapa bh. Zakon o bankama?

-       Nivo investicija u BiH je prenizak unatoč hiperlikvidnosti, niskim kamatnim stopama i velikoj želji banaka da plasiraju višak likvidnosti. Drugim riječima, potpuno je jasno da uzroke u nedostatku investicija treba tražiti u nekim drugim područjima, a nikako ne u spremnosti banaka da plasiraju sredstva.

Želite li na kraju nešto poručiti, prokomentarisati ili dodati što smo propustili da pitamo a smatrate bitnim za razvoj i stabilnost bankarskog sektora u BiH?

-       Bankarski sektor u BiH je već na pristojnom nivou razvijenosti i stabilnosti. Naravno, razvoj je dinamička kategorija i nema kraja nastojanjima za poboljšanja. Ipak, u BiH je težište na razvoju društva i gospodarstva općenito. Tu imamo velika područja za unaprjeđenje. Razvijeni bankarski sektor može pomoći u procesu. Tako bi razvoj gospodarstva i bankarskog sektora u njemu bio uzajaman.

Više...

Čeka nas dinamična godina ispunjena jačanjem bankarskog sektora i podrškom poslovnom okruženju

S obzirom na stabilnost bankarskog sektora u cjelini, iskreno vjerujem da će saradnja banaka kroz Udruženje i dalje biti uspješna te da će se i pored jake konkurencije temeljiti na fer pristupu, a definisani programski ciljevi cijele bankarske zajednice biti ostvarivani u saradnji sa mojim kolegama i svim relevantnim institucijama, rekao je Dobnigg, novoimenovani predsjednik UBBiH koji je na dužnost stupio 1. januara

Šta očekujete od 2017. godine kada je riječ o bankarsko-finansijskom sektoru BiH?

-         Bankarski sektor je najbolje regulisan, kontrolisan i organizovan sektor u BiH, te ćemo naše aktivnosti u tekućoj godini usmjeriti ka održavanju navedenog, ali i ka tome da damo svoj doprinos kako bi i drugi ekonomski sektori i institucije napravili značajne i kvalitetne iskorake. Već niz godina izraženo je povjerenje građana u banke, te je zabilježen rekordan nivo štednje. U 2017. godini se očekuje donošenje seta novih zakona vezanih za bankarstvo, kao i pratećih podzakonskih akata.

Da li su likvidnost, profitabilnost i kapitaliziranost komercijalnih bh. banaka na zadovoljavajućoj razini?

-         Iako je nezahvalno općenito govoriti s obzirom da različiti tržišni učesnici imaju različite pozicije, može se reći da su likvidnost, profitabilnost i kapitaliziranost bankarskog sektora zadovoljavajući, iz čega se može zaključiti da je ovaj sektor i dalje ostao stabilan i siguran. Dok je održavanje likvidnosti u tržišnoj ekonomiji stalna obaveza banaka i ključna pretpostavka za njihovu održivost na tržištu, profitabilnost ne treba cijeniti samo kroz nivo ostvarenog finansijskog rezultata nego treba uzeti u obzir i druge bitne faktore koji utječu na održivost i kvalitet zarade. Pri tome adekvatnost kapitaliziranosti banaka zavisi od nivoa neto kapitala, s jedne, i ukupnog rizika aktive, s druge strane.

Zakonsko uređenje bankarskog sektora

Kako ocjenjujete nove zakone o bankama?

-         Prijedlogom Zakona o bankama, koji je utvrdila Vlada FBiH, prihvaćene su određene primjedbe i sugestije Udruženja banaka BiH. Svi prijedlozi koje je dalo Udruženje banaka BiH imaju za cilj jačanje finansijskog sektora kao i održavanje ključne funkcije banaka. Ipak, najrealnije je komentare i konkretnu ocjenu ovog Zakona dati po njegovom finalnom usvajanju.

Na koji način bi se mogao aktivirati kreditni potencijal banaka?

-         Prije svega, podsjetit ću na politiku Centralne banke od 2009. godine vezanu za smanjenje stope obavezne rezerve i smanjenje nivoa naknada na viškove obaveznih rezervi u cilju stimulisanja kreditne aktivnosti u bankarskom sektoru. Ovi efekti su bili veoma ograničenog uspjeha budući da komercijalne banke imaju jasna pravila da kratkoročne izvore/depozite u lokalnoj valuti do jedne godine mogu plasirati isključivo u kredite kratkog roka u lokalnoj valuti.

Stoga banke koje imaju velik priliv sredstava kratkog roka dospijeća i depozita po viđenju ostaju veoma ograničene lokalnom regulativom kako i gdje mogu plasirati sredstva. Budući da privredi i tržištu nisu zanimljivi krediti kratkog roka dospijeća, banke su bile uglavnom primorane da ovaj višak sredstava drže na računima kod CBBiH.

Slična situacija je i sa mjerom CBBiH koja se primjenjuje od jula prošle godine, o povećanju obavezne rezerve na 10% na sve depozite i izvore bez obzira na rok dospijeća i uvođenje negativne kamatne stope na sredstva iznad obavezne rezerve.

U skladu s navedenim može se zaključiti da postojeća regulativa djeluje destimulativno na kreditnu aktivnost banaka, te je potrebno njeno prilagođavanje kroz otvoren dijalog s nadležnim tijelima.

Udruženje banaka BiH jedno je od rijetkih udruženja na nivou BiH koje uspješno djeluje. Da li očekujete da tako bude i u budućnosti?

-         S obzirom na stabilnost bankarskog sektora u cjelini, iskreno vjerujem da će saradnja banaka kroz Udruženje i dalje biti uspješna te da će se i pored jake konkurencije temeljiti na fer pristupu. Naime, programski ciljevi Udruženja su definisani na osnovu zajedničkih ciljeva cijele bankarske zajednice. U skladu s tim ćemo moje kolege i ja sarađivati sa svim relevantnim institucijama, ali i pružati usluge savjetovanja o pitanju razvoja finansijskog sektora.

Na koje probleme ćete usmjeriti svoj fokus tokom Vašeg mandata u Udruženju banaka BiH?

-         I u tekućoj godini Udruženje će se nastaviti baviti aktuelnim temama kojima se kontinuirano bavi.

U fokusu našeg djelovanja će biti insistiranje na aktivnoj ulozi u aktivnostima predviđenim Pismom namjere iz Produženog aranžmana koji je BiH potpisala sa Međunarodnim monetarnim fondom, aktivnostima predviđenim preporukama FATF-a u oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, te Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Evropskoj uniji.

U 2017. godini se očekuje donošenje seta novih zakona vezanih za bankarstvo, te će implementacija ove regulative zahtijevati prioritetan angažman Udruženja. Kao i uvijek nastavit ćemo insistirati na harmoniziranosti i konzistentnosti zakonskih i podzakonskih rješenja, zahtijevajući da odredbe budu jasne i precizne.

U skladu s navedenim, očekujem da će ovo biti dinamična godina, ispunjena velikim brojem zadataka usmjerenih na dalje jačanje bankarskog sektora te na pružanje podrške poslovnom okruženju.

Da li je zakonski okvir u kojem djeluju bh. banke harmoniziran s EU standardima?

-         Kada je riječ o usklađenosti zakonskog okvira u kojem djeluju bh. banke sa EU standardima, a prema postojećoj legislativi, mogu reći da su određena zakonska rješenja i odluke u BiH mnogo oštriji od onih koje su na snazi u Evropskoj uniji. Ovo tržište je rizičnije nego tržište EU, ali treba imati na umu da se kontinuirano provode aktivnosti vezane za povećanje adekvatnosti kapitala, kao i za smanjenje nivoa nekvalitetnih kredita, odnosno aktivnosti na usklađivanju s Bazel II principima. Dodatno, u zakonima ima i elemenata Bazela III na način da su pojačane odredbe za izvještavanje, odnosno finansijske izvještaje, kao i odgovornosti društva za reviziju.

U skladu s Pismom namjere upućenim MMF-u u junu 2015. godine, harmonizacija finansijskog sektora s direktivama i regulativom EU podrazumijeva pripremu i donošenje novih zakonskih rješenja s ciljem poboljšanja performansi bankarskog sektora. Slijedom toga su početkom ove godine u RS-u stupili na snagu Zakon o bankama i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Agenciji za bankarstvo, dok je u FBiH donošenje ovih zakona u toku. Također, u toku je i usklađivanje Zakona o osiguranju depozita sa Zakonom o bankama te se u narednom periodu očekuje usvajanje izmjena i dopuna ovog zakona.

Namjeravate li ostvariti kontakte sa predstavnicima zakonodavne i izvršne vlasti?

-         Kako sam i prethodno istakao, obavljajući naše kontinuirane aktivnosti i ove godine ćemo sarađivati s predstavnicima zakonodavne i izvršne vlasti. Postojeću saradnju koju imamo s institucijama na entitetskom i državnom nivou ćemo nastojati da unaprijedimo, a kreirat ćemo i nove kontakte ukoliko se za to ukaže potreba.

Koji su najveći problemi s kojim se bankari u BiH trenutno susreću?

-         Pored novih zakonskih rješenja, te kontinuiranih aktivnosti na kojima bankarski sektor radi, a koje sam prethodno spomenuo, u ovom kontekstu bih želio istaći neizvjesnost oko uvođenja FATCA regulative u BiH koja je i dalje prisutna. U skladu s navedenim, Udruženje će u ime svih banaka i dalje insistirati na jedinstvenom modelu koji štiti interese bankarske zajednice u BiH.

Spajanje domaćih banaka

Na tržištu je u protekloj godini došlo do spajanja nekih, uglavnom domaćih banaka. Smatrate li da je to dobar smjer i da li domaće banke uopće mogu naći svoje mjesto na tržištu BiH, na kojem dominiraju banke članice velikih evropskih bankarskih grupacija?

-         Uzmemo li u obzir ključne pokazatelje bankarskog sektora BiH i učešće pet najvećih igrača na tržištu, posljednja spajanja četiri domaće banke ne iznenađuju. Naime, proces konsolidacije banaka u BiH je neizbježan s obzirom na zasićenost i veoma veliku koncentraciju bh. bankarskog sektora te na veoma intenzivnu konkurenciju i prilično slab rast ukupnog bankarskog tržišta u posljednjih nekoliko godina.

Pokazatelji za prvih šest mjeseci prošle godine prema kojima je pet najvećih bankarskih grupacija, od ukupno 25 banaka, imalo čak 64,4% učešća u aktivi bankarskog sektora, jasno ukazuju na nesrazmjer između ukupnog broja banaka i udjela na tržištu.

U skladu s navedenim, smatram da je proces konsolidacije, jačanja i okrupnjavanja banka u BiH neizbježan i zapravo veoma koristan u smislu daljnjeg jačanja stabilnosti i povjerenja klijenata u bankarski sektor.

Kako ocjenjujete rad agencija za bankarstvo, kao i Agencije za osiguranje depozita BiH, koja je nakon dugo vremena bila aktivna kada su u pitanju osigurani depoziti?

-         Zadovoljstvo mi je osvrnuti se na fer i partnersku saradnju koju imamo s ovim institucijama, a čije je polazište Memorandum o saradnji koji smo potpisali. Ova saradnja, čiji kvalitet kontinuirano nastojimo ojačati, se ogleda kroz redovne pojedinačne kontakte i učešće u radu zajedničkih skupova. Naime, struka i nadležne institucije ulažu zajedničke napore kako bismo pokušali pronaći najbolja rješenja vezana za aktuelnu problematiku, uz transparentnost rada i primjenu najviših standarda.

Direktor ste Raiffeisen BANK dd Bosna i Hercegovina. Da li ste zadovoljni rezultatima poslovanja u prošloj godini i kako ocjenjujete konkurenciju?

-         Kada je riječ o Raiffeisen banci mogu reći da kontinuirano uspješno odgovaramo na promjene s kojima se bankarstvo susreće u današnjem izazovnom okruženju. Sa zadovoljstvom ističem da smo u protekloj godini ostvarili rast u svim segmentima poslovanja, ostavili značajan pečat na tržištu i ostali jedan od najvećih učesnika. Navedeno je rezultat aktivnosti na prilagođavanju naše ponude tržišnim trendovima i sofisticiranim zahtjevima klijenata. Tako smo početkom prošle godine klijentima omogućili online apliciranje za kredite i kartice. Dodatno, početkom ove godine uveli smo uslugu Viber Chat komunikacije sa Bankom te otvorili prvu digitalnu poslovnicu. Također, prepoznali smo potrebu za proširenjem naše poslovne mreže koja predstavlja jedan od primarnih kanala komunikacije s klijentom te smo u drugoj polovini godine otvorili dvije nove poslovnice i proširili našu mrežu u BiH koja sada ima ukupno 96 poslovnica. U periodu koji je pred nama, nastavljamo pratiti razvoj tehnologije u cilju modernizacije usluge, interakcije i međusobnog povjerenja s našim klijentima.

Više...

Da u ovoj našoj krasnoj zemlji imamo više izraslih lidera na pravim pozicijama, život bi nam bio puno bolji

INTERVJU Berislav Kutle, izvršni sekretar Udruženja/Udruge banaka BiH

Imamo previše rukovodnih mjesta na kojima sjede ljudi za koje se pretpostavlja da su lideri, a, nažalost, nisu. Lideri se ne rađaju i oni se ne biraju po podobnostima. Lideri se, naprosto, stvaraju. Jasno, dodaje naš sagovornik, za takvo nešto je potrebna struka i vrijeme, takvi lideri okupljaju oko sebe i kreiraju nove lidere, a ne sljedbenike, smatra Kutle

- Nažalost, imamo previše leadership pozicija na kojima ne sjede istinski lideri. Još uvijek nemamo posloženu pravu infrastrukturu gotovo ni u jednom segmentu. I, jasno, to stvara velike probleme u životu i poslovanju. S druge strane, ako smo bili i jesmo u stanju raditi u ovakvom okruženju, svaka promjena može biti samo nabolje, kazao je, između ostalog, u intervjuu za magazin Banke u BiH izvršni sekretar Udruženja/ Udruge banaka (UBBiH) Berislav Kutle.

Prema njegovim riječima, imamo previše rukovodnih mjesta na kojima sjede ljudi za koje se pretpostavlja da su lideri, a, nažalost, nisu. Lideri se, smatra Kutle, ne rađaju i oni se ne biraju po podobnostima. Lideri se, naprosto, stvaraju. Jasno, dodaje naš sagovornik, za takvo nešto je potrebna struka i vrijeme, takvi lideri okupljaju oko sebe i kreiraju nove lidere, a ne sljedbenike.

- Unutar BiH još uvijek nije stvoren ni pravni, ni politički ambijent koji bi omogućio iskazivanje stvarne kreatorske moći ljudi u ovoj državi. Ako gledamo u budućnost, moramo se ponašati kao optimisti. Zašto? Neosporno je da je BiH ostvarila dobre rezultate u proteklih desetak godina. Ako smo to uspjeli u ovakvom ambijentu i sa posljedicama svjetske krize, šta ćemo tek učiniti kad promijenimo uvjete rada, rekao je Berislav Kutle.

Šta je 2016. donijela bankarskom sektoru u BiH?

- Prošla godina je bila jedna od najizazovnijih godina, ne samo za bankarski sektor nego i inače. Globalno gledajući, od SAD-a pa do Europske unije, u prošloj godini su rađeni razni “eksperimenti” nastojeći poboljšati ekonomsku situaciju i stvoriti preduvjete za brzi i stabilniji rast. U takvim odnosima, mi u BiH smo bili više objekti nego subjekti svjetskih kretanja. Kao takvi, trebali smo prepoznati i prilagoditi se svjetskim trendovima na najbolji mogući način. Koliko smo u tome uspjeli, prosudimo sami. Jasno je da su ti pokušaji u svijetu samo djelomično (ili nikako) uspjeli, pa tako i kod nas.

U takvim okolnistima se morao i čitav bankarski sektor prilagođavati i mijenjati. Promjene je bilo lakše raditi u bankarskom sektoru nego unutar same BiH, jer je najveći dio banaka koje posluju u BiH praktično dio EU. Banke su tijekom cijele prošle godine radile na svom preustroju, reorganizaciji, optimiziranju troškova, kao i kreiranju novih prihodovnih mogućnosti. Koristeći sva ta poboljšanja, banke su uspjele anulirati negativne efekte (barem u nekoj mjeri) globalnih i događanja u zemlji.

Kvaliteta bankarskog sustava u 2016. je zasigurno bila na većoj razini nego godinu ranije. Promatrajući kroz ostvarenja u 2016., moramo biti svjesni da će banke morati uložiti dodatne napore i sposobnosti kako bi iskreirale mogućnosti za nastavak pozitivnog trenda i u ovoj godini. Treba biti svjestan činjenice da će banke imati mali manevarski prostor u kreiranju kamatnog prihoda i da će se trebati više okrenuti kreiranju nekamatnog prihoda.

Nekvalitetni krediti

 

Bankarski sektor suočio se s problemom nekvalitetnih kredita. Kakva je sada situacija u tom segmentu i na koji način rješavati taj problem?

- Nekvalitetni krediti u bankarskom sektoru su posljedica a ne uzrok stanja u bankama. Potrebno je napomenuti da nije moguće poslovati, a da se ne kreiraju neprihodujući krediti, kao što nije moguće ostvarivati kontinuiran uspjeh bez padova. Samo ti padovi ne smiju biti kobni, kao što ni neprihodujući krediti ne smiju preći granični postotak u odnosu na prihodujuće. Poznato je da se nijedna stvar (događaj) u svijetu ne dešava naglo, odjednom. To nam se čini samo ako kasno počnemo promatrati promjene. Zahvaljujući dobroj organizaciji, kadrovskoj strukturi uposlenih, bankarski sektor može na vrijeme uočiti promjene i njima se prilagoditi sa minimalnim negativnim efektima.

Ne treba zaboraviti da je bankarstvo samo dio unutar poslovanja Bosne i Hercegovine, kao i to da je u velikoj mjeri ovisno o uvjetima poslovanja u okruženju. Poboljšanje uvjeta u EU, koje je za očekivati, kao pozitivne promjene unutar BiH moraju se reflektirati i na ukupno gospodarstvo unutar države.

Banke moraju, prije ostalih, voditi računa o svim promjenama i mogućim posljedicama tih promjena, jer u najvećem postotku rade sa tuđim izvorima, a time imaju i puno veću odgovornost. Za očekivati je blago poboljšanje u odnosu između neprihodujućih i prihodujućih kredita u narednom periodu dodatnom intervencijom banaka, kao i poboljšanjem globalnog ambijenta poslovanja.

Šta je s kreditiranjem privrede, bankama se često zamjera da ne podržavaju dovoljno bh. privredu?

- Postoje dosta velika nerazumijevanja, da ne kažem neslaganja oko toga da li banke dovoljno podupiru - kreditiraju privredu. Potrebno bi bilo ponovo pojasniti neke činjenice. Bankama je u interesu maksimalno pomagati privredu, privredni rast, jer bez toga nema ni budućnosti banaka.

Pomagati na način koji je ekonomski održiv i za privredni subjekt, kao i za sigurnost plasmana banke. Previše se uvuklo populizma na ovu temu posljednjih desetak godina. U javnosti se dobio dojam kako banke neće da podrže privredu i da više preferiraju stanovništvo i javni sektor.

Činjenica je da banke u BiH imaju dovoljno snage podržati i jedne i druge, jasno po istim trzišnim i sigurnosnim kriterijima. Tu nastaje problem. Činjenica je, a ne floskula, da ne postoji dovoljno dobrih projekata u BiH i zbog toga ne samo privreda, nego i banke imaju problema. Banke jer ne mogu plasirati dovoljno sredstava kako bi uposlili izvore sredstava, a privreda jer se na takav način i ne može razvijati unatoč suprotnom razmišljanju. Potrebno je sustavno, strategijski raditi na poboljšanju uvjeta poslovanja unutar BiH kako bi u narednih nekoliko godina taj trend pokrenuli na bolje.

Jasno je da to ovisi, s jedne strane, od bankama i privrednika, ali više od stvaranja globalnog ambijenta za razvoj, gdje su ovi prvi objekt, a ne subjekt. To je dugoračan proces koji ne ovisi samo o nama, koji će trajati, ali se neće dogoditi sam od sebe. Potrebno će biti puno mudrosti rada i odricanja kako bismo imali ne samo svjetlo na kraju tunela, nego kako bismo prošli kroz tunel.

Kakvo kretanje kamatnih stopa očekujtete u ovoj godini?

- Mišljenja sam da se u BiH, bar u javnosti, previše pažnje poklanja kamatnim stopama, a ne glavnici kredita. Krucijalna stvar je kako kvalitetno ulažemo glavnicu kao generator razvoja i vraćanja kredita, a ne kamatu.

Kamata je tržišna kategorija i kao takva omogućuje jednake uvjete poslovanja svima. Kvaliteta uloga glavnice kojom kreiramo ili upropaštavamo budući prihod stvara pravu razliku.

Generalno gledano, kamate na kredite su na zadovoljavajućem nivou unutar BiH. Jasno je da njihova veličina ovisi o globalnim kretanjima kao i ekonomsko političkoj sigurnosti unutar same BiH.

Za očekivati je da će te kamate u ovoj godini neznatno padati, ali treba biti svjestan da taj pad neće donijeti povećani razvoj, kao što nije donio u cijeloj EU. Kamatne stope u EU su na povijesno niskoj razini, upumpava se ogromna količina novca u sustav, pa nema ni povećane inflacije, kao ni privrednog rasta. Očito je krajnje vrijeme kreiranja nove drugačije strategije upravljanja valutom.

Povjerenje u banke

 

Da li građani BiH i dalje imaju povjerenje u komercijalne banke, odnosno kakva je situacija sa štednjom?

- Bankarski sektor, od svog osnutka unutar neovisne BiH, je napravio najveći pozitivni pomak. Stvorio se respektabilan bankarski sektor sposoban odgovoriti na sve izazove ovih turbulentnih vremena. Činjenica je da je prošao kroz mnoge faze razvoja kao i da sve nije išlo tako glatko. Jasno je da taj sektor, prije nego bilo koji drugi, može i mora uočiti sve probleme kao i mogućnosti rasta i razvoja, ne zbog sebe samog, nego svih građana, što mu je i misija. Prošao je dovoljno velik period kako bi se građani uvjerili u njegovu stabilnost i sigurnu budućnost poslovanja sa bankarskim sektorom. Očekivati je da će se taj trend nastaviti.

Koliko je politička situacija u našoj zemlji smetnja za poslovanje bankarskog sektora i uopće za zamah investicija?

- Svima nam je dovoljno jasno u kakvoj državi živimo. Jasno je i to da ta situacija ima veliki negativni utjecaj na rast i razvoj, kako građana unutar države tako i na mogućnosti inozemnih ulaganja. Sva filozofija ulaganja je sigurnost i profitabilnost, sve ostalo su floskule -opravdanja, da ne kažem laganja samom sebi. Na svima nama je pomoći da se iskreira takvo okruženje u kojem će to biti moguće.

Čemu se bankarski sektor može nadati u ovoj godini. Jeste li optimista, odnosno hoće li ova godina biti bolja od prethodne za građane BiH, privredu, pa i bankarsku zajednicu?

- Bankarsku sektor nije odvojeni otok sam za sebe. On je ovisan o svim drugim kretanjima u zemlji i inozemstvu. Realno je očekivati da će se bankarski sektor nastojati pripremiti za novonastalu situaciju i koliko u tome uspije, toliko će biti i bolji. Očekivati je i da će mu neke pozitivne promjene ići u prilog. Koliko će nama, kao građanima, biti bolje ili gore gotovo isključivo ovisi o nama samima. Ovisi o tome koliko budemo ulagali u sebe u narednom periodu u svoje znanje, mogućnosti kojima ćemo moći koristiti promjene koje nas očekuju. Nerealno je očekivati da će nam netko pokloniti taj boljitak kao i da on može doći sam po sebi. Potreban će biti dugotrajan, ustrajan, učinkovit napor koji sigurno rezultira boljitkom.

Kakva je saradnja Udruženja banaka sa Centralnom bankom BiH, a kakva sa entitetskim agencijama za bankarstvo?

- Suradnja Udruženja banaka sa svim relevantnim partnerima je na zadovoljavajućoj razini. Jasno je da tu suradnju treba konstatno unapređivati vodeći se principom da sve što činimo činimo u interesu građana BiH, a to znači da svi akteri imaju jedinstven interes. Svi smo na istoj strani, u istoj ulozi, samo sa različitih pozicija djelujemo.

Kako komentirate Prijedlog zakona o banaka FBiH i Zakona o Agenciji za bankarstvo FBiH koje je utvrdila Federalna vlada?

- Zakon o bankama je davno donesen. Doživio je mnoge promjene, anekse i kao takav zastario. Krajnje vrijeme je bilo za novi zakon. Novi zakon je veliko poboljšanje u odnosu na postojeći, što je jako dobro. Postoji velik stupanj sinhronizacije entitetskih zakona o bankama kao i zakona o agencijama za bankarstvo. Jasno je da postoje (opravdana) razmišljanja, kao i o svakom zakonu, da je moglo i bolje. Bit će dovoljno vremena za svako poboljšanje koje bude vrijedno pažnje. Zakonodavac je uvažio sve primjedbe i sugestije koje je on smatrao potrebnim, jer je on i nositelj Zakona i s tim se moramo pomiriti, kao činjenicom.

Smatrate li da je courency board i dalje najbolji koncept za monetarnu politiku BiH i da li je on i dalje neupitan?

- Courency board je, po mom mišljenju, još uvijek jedino moguće rješenje u ovakvoj političkoj situaciji unutar BiH. Razmišljati o njegovim nedostacima (koja su evidentna) bez promjene političkog ambijenta je danas gubljenje vremena.

Na nedavnom sastanku sa predstavnicima UBBiH naglašena je potreba jačanja koordinacije između svih aktera finansijskog i bankarskog sistema. Šta to konkretno znači i da li do sada ta koordinacija nije bila na neophodnom nivou?

- Koordinacija između ova dva sektora je neophodnost i na njoj se kontinuirano radi. Taj kvalitet ne ovisi izolirano od ta dva sektora, nego više o vanjskim faktorima koji omogućuju veći ili manji stupanj razvoja oba sektora. Mi smo još uvijek bankocentrična zemlja, ne što mi ili banke to vole nego, jednostavno, ostali sektori nisu dovoljno razvijeni. Do razvoja dolazi veoma sporo i potreban će biti veći napor, kontinuitet, kao i kvaliteta političkog okruženja kako bi do bržeg razvoja došlo.

To je kontinuiran zadatak svih aktera, a ne samo banaka.

Zbog čega je odnos gotovinskog i bezgotovinskog plaćanja u BiH još uvijek u korist gotovinskog i kako to promijeniti?

- BiH je zemlja u kojoj tradicionalno gotovinsko plaćanje ima prednost u odnosu na bezgotovinsko. Taj trend se polako mijenja, ali ne treba očekivati čuda. Proces ovisi o puno povezanih aktera i parametara tako da ga nije jednostavno linearno definirati. Promjenom i primjenom zakonodavne regulative, većom edukacijom građana kao i prednostima bezgotovinskog plaćanja bit će određen i sam trend. Ne zaboravimo da je i u samoj Švicarskoj porasla potreba za najvećim novčanicama. Zašto?

Antr. 1

Na ovu funkciju sam došao zbog profesionalnog izazova

 

Koji će biti Vaši prioriteti kao novoizabranog izvršnog sekretara UBBiH i zašto ste prihvatili tu funkciju?

- Kad su me kolege direktori banaka ponudili da prihvatim ovo mjesto, prvo sam se iznenadio, a onda zamislio. Nakon kraćeg razmišljanja, prihvatio sam ponudu jer sam osjetio novi izazov koji nudi ova funkcija. Čitav radni vijek radim u bankarstvu, a već kao dijete zarazio sam se tim poslom gledajući oca kako radi. Ovo mjesto nudi drugačiji pogled (objektivniji) na struku i to je jedan od razloga da probam doprinijeti razvoju struke sa ove pozicije. Jasno, razvoju ne zbog same struke, nego svega onoga što ona znači za kvalitetu življenja svakog pojedinca u ovoj državi. Koliko god moj doprinos bude relativno mali, bit ću zadovoljan jer će me natjerati da svaki dan moram biti nešto bolji od sebe jučer.

Antr 2

Bilo bi izuzetno važno da imamo agencije na državnoj razini

 

Kako ocjenjujete činjenicu da supervizija banaka nikada nije prebačena na državni nivo i koliko to kvari sliku o bankarskoj zajednici u BiH?

- Bilo bi izuzetno važno da imamo agencije na državnoj razini zbog puno razloga, ali i ovako postoji veliki stupanj usuglašenosti i koordinacije među agencijama, tako da to u praksi ne predstavlja prevelik problem.

Pripremio: Ruždija ADŽOVIĆ

Više...

Bankarski sektor BiH likvidan, ali nedovoljno atraktivnih projekata

 Boško Mekinjić, direktor Komercijalne banke a.d. Banja Luka

Trenutnu situaciju u bankarskom sektoru Republike Srpske i Bosne i Hercegovine karakteriše velika likvidnost bankarskog sektora, sa jedne strane, i nedovoljan broj kvalitetnih projekta koji bi bili finansirani, sa druge strane, što je dovelo do situacije da rast kreditne aktivnosti na nivou bankarskog sektora u prvih devet mjeseci 2016. godine iznosi samo 1% u odnosu na prethodnu godinu

Odnedavno ste na čelu Komercijalne banke a.d. Banja Luka. Šta je sve prethodilo Vašem dolasku na mjesto direktora i kakve ambicije imate?

- U periodu prije imenovanja na mjesto direktora Komercijalne banke ad Banja Luka bio sam isključivo angažovan u bankarskom sektoru, tj od 2000. godine, kada sam i započeo karijeru u ovoj oblasti poslovanja, prošavši sve nivoe i pozicije koje su prethodile sadašnjoj poziciji direktora banke. Što se tiče Komercijalne banke ad Banja Luka, u njoj sam angažovan od njenog osnivanja 2006. godine i to na pozicijama člana Uprave banke, tj. izvršnog direktora i zamjenika direktora banke. Uzimajući u obzir privredni ambijent i stanje na tržištu, sa posebnim akcentom na bankarsko poslovanje, moram napomenuti da je bila velika obaveza prihvatiti poziciju direktora banke u ovakvim okolnostima, dok je istovremeno postojao i veliki izazov za preuzimanje ove pozicije obzirom na prethodno iskustvo i mogućnost realizacije određenih ideja i afirmacije banke i mene lično. Ambicije banke su vrlo jasne, a to je rast  i razvoj banke u narednom periodu, i to u svim segmentima poslovanja, uz značajno povećanje tržišnog učešća, kako na prostoru Republike Srpske, tako i na prostoru cijele Bosne i Hercegovine. Naravno, ovaj rast i razvoj banke podrazumijeva i dalju stabilnost, pouzdanost i sigurnost za sve postojeće i buduće klijente banke, uz dodatno unapređenje svih usluga koje banka nudi u svome poslovanju.

Možete li iznijeti osnovne podatke o Banci , vlasničkoj strukturi, kapitalu, aktivi, kreditnom portfoliju, NPL-u...?

-          Banka u ovom momentu raspolaže sa mrežom od 19 organizacionih dijelova na prostoru cijele Bosne i Hrecegovine, sa tendencijom daljeg širenja poslovne mreže u 2017. godini. Pored aktivnih preko 35.000 računa, banka raspolaže i značajnom mrežom bankomata i POS terminala, nudeći pri tome sve ostale usluge elektronskog poslovanja svojim klijentima (platne kartice, Visa/Master, elektronsko bankarstvo za pravna i fizička lica, usluge mobilnog bankarstva i ostale usluge), što pokazuje da banka prati sve trendove modernog bankarstva i usluga za svoje klijente. Što se tiče vlasničke strukture, važno je napomenuti da je Komercijalna banka ad Banja Luka u vlasništvu Komercijalne banke ad Beograd od njenog osnivanja 2006. godine. Osnovni kapital banke iznosi 60.000.000KM dok je ukupna aktiva banke u ovom momentu preko 270.000.000KM. Kreditni portfolio se kreće na nivou oko 165.000.000KM sa tendencijom povećanja u zadnja dva kvartala, što je isti slučaj i sa depozitima pravnih lica i fizičkih  koji iznose 182.000.000KM, uz napomenu da banka ima kontinuiran rast štednje građana. Imajući u vidu stanje na bankarskom tržištu, posebno kada se govori o rizičnim plasmanima i načinima njihovog rješavanja, možemo reći da je nivo rizičnih plasmana u našoj banci ispod nivoa prosjeka bankarskog sektora, posebno imajući u vidu značajan iznos naplaćenih rizičnih plasmana u drugoj polovini ove godine. Svi ostali parametri poslovanja banke kreću se u skladu sa regulatornim i interno propisanim limitima poslovanja.

Kakvu saradnju imate sa sa Kombank grupacijom?

 

-          Saradnja sa matičnom bankom je na izuzetno visokom nivou, sa tendencijom daljeg jačanja, posebno imajući u vidu određene promjene koje su se desile u matičnoj banci u proteklom periodu. Bitno je napomenuti da je banka u proceduralnom i metodološkom smislu potpuno usklađena sa poslovima u matičnoj banci, što u značajnoj mjeri olakšava poslovanje banke. Pored ovoga, moram naglasiti da je procesima uvođenja novih usluga na nivou matične banke obuhvaćena i naša banka, posebno procesom uvođenja niza usluga koje se odnose na digitalizaciju banke. Značajno je naglasiti i ulogu i podršku matične banke u procesu implementacije bazelskih standarda u našoj banci, kao kontinuiran proces u bankarskom sektoru.

Na koji način planirate povećati svoje kreditne plasmane i da li svoju banku vidite u većim investicijskim projektima u RS i BiH?

-          Uzimajući u obzir pozitivne trendove iz zadnjeg kvartala ove godine, mogu reći da sam optimista po pitanju povećanja aktivnosti banke, posebno u dijelu kreditnih plasmana. Značajno je reći da je banka pored investiranja u hartije od vrijednosti, uspjela da značajan dio sredstava plasira i segmentu malih i srednjih preduzeća, čime je uspostavljenja adekvatna struktura kreditnog portfolija banke. Pored ovoga, značajno je istaći da je banka već učestvovala u određenim investicionim projektima, sa posebnim akcentom na infrastrukturne projekte kako na nivou Republike Srpske, tako i na nivou cijele Bosne i Hercegovine. Značajan dio aktivnosti banke biće usmjeren na finansiranje putne infrastruktere, projekte u oblasti elektroenergetskog sektora i finansiranje određenih projekata lokalnih zajednica. Moram napomenuti da će pored ovoga, banka posebnu pažnju posvetiti i segmentu poslovanja sa stanovništvom tj. finansiranju stambene izgradnje kroz projektno finansiranje i stambene kredite, i finansiranje stanovništva kroz gotovinske kredite putem novih bankarskih proizvoda.

Kako ocjenjujte aktuelni trenutak u bankarsko-finansijskom sektoru RS i BiH?

-          Trenutnu situaciju u bankarskom sektoru Republike Srpske i Bosne i Hercegovine karakteriše velika likvidnost bankarskog sektora, sa jedne strane, i nedovoljan broj kvalitetnih projekta koji bi bili finansirani, sa druge strane, što je dovelo do situacije da rast kreditne aktivnosti na nivou bankarskog sektora u prvih devet mjeseci 2016. godine iznosi samo 1% u odnosu na prethodnu godinu. Možda je bitno napomenuti da ima određenih naznaka oživljavanja privredne aktivnosti tj. projekata u oblasti infrastukture i energentike, a  posebno je značajno oživljavanje stanogradnje, čime bi mogao biti uposlen veći dio likvidnih sredstava banaka, imajući u vidu i činjenicu da banke plaćaju negativnu kamatnu stopu na sredstva koja drže iznad obavezne rezerve kod Centralne banke Bosne i Hercegovine. Još jedna od aktuelnosti koja karakteriše bankarski sektor Bosne i Hercegovine jeste i porast nivoa nekvalitetnih kredita tokom 2016.godine, kao i traženje modela i načina njihovog sistemskog rješavanja.

Pored ovih aktuelnosti, bitno je napomenuti da je u proceduri i usvajanje novog zakona o bankama, što će svakako donijeti značajne novine u funkcionisanju banaka i bankarskog sektora Bosne i Hercegovine.

Kako ocjenjujete nove zakone o bankama?

-          Kao član radne grupe za izradu novog zakona o bankama Republike Srpske, mogu reći da sam zajedno sa kolegama iz drugih banaka aktivno učestvovao u izradi ovog zakona ispred bankarskog sektora, s obzirom da su u izradi zakona učestvovali i predstavnici Ministarstva finansija Republike Srpske i Agencije za bankarstvo Republike Srpske. Moram priznati da smo kao predstavnici bankarskog sektora, dali veliki broj komentara na predloženi zakon u samom procesu izrade zakona, kao i na činjenicu da je određeni dio tih komentara uvažen i implementiran u nacrt zakona, dok neki od komentara nisu uvaženi. Mogu napomenuti samo najbitnije segmente gdje je dat najveći dio komentara a odnose se na: upravljanje i rukovođenje bankom, nadležnosti nadzornog odbora i skupštine banke, kapitalni zahtjevi, maksimalne izloženosti prema jednom licu ili grupi povezalnih lica, otkup potraživanja itd. Primjena novog zakona o bankama će svakako pojačati ulogu nadležnih agencija za bankarstvo, kao i ulogu i odgovornost organa rukovođenja i upravljanja bankom.

Recite nam nešto o svojoj dosadašnjoj karijeri? 

-          Nakon završenih osnovnih studija na Ekonomskom fakultetu u Banja Luci, karijeru sam započeo u Razvojnoj banci ad Banja Luka na poslovima stručnog saradnika za kreditne plasmane, a potom na brokerskim poslovima u odjeljenju za poslovanje sa hartijama od vrijednosti. Procesom uvođenja platnih kartica i elektronskog poslovanja u bankama, preuzimam rukovođenje službom platnih kartica. Poslije ovoga prelazim na poslove direktora filijale Zepter banke ad Banja Luka, a kasnije i poslove direktora glavne filijale Banja Luka Nove Banjalučke banke-HVB Group. Osnivanjem Komercijalne banke, 2006. godine prelazim na poslove člana Uprave banke, a od 01.08.2016. godine preuzimam poziciju direktora banke.

Pored aktivnosti u bankarskom sektoru, obrazovno usavršavanje sam nastavio i na Ekonomskom fakultetu u Banja Luci, na kojem sam magistrirao i trenutno sam u završnoj fazi odbrane doktorskog rada na temu bankarskog poslovanja, precizije rečeno, upravljanja kreditnim rizikom, ulogama internog sistema kreditnog rejtinga i načinima rješavanja problematičnih kredita u bankama.

Više...

Samir Mustafić, direktor IKB Zenica

PRIPAJANJEM MOJE BANKE NASTALA JE VODEĆA DOMAĆA BANKA U FBiH

Jačanje domaćeg bankarskog sektora ključ je za razvoj lokalne privrede. Na ovaj način će domaće banke biti u mogućnosti voditi ravnopravnu tržišnu utakmicu sa velikim internacionalnim bankama koje su prisutne u BiH. Jake države imaju razvijene velike bankarske sisteme koji su u domaćem vlasništvu i koji, u jakoj sponi sa državnim aparatom, čine oslonac privredi, što je i naš cilj, kaže direktor Mustafić

 

Nedavno je završeno spajanje Moje Banke sa IKB bankom čime je nastala respektibilna domaća banka na našem tržištu. Pitali smo Samira Mustafića, direktora IKB Zenica, kako će se spajanje te dvije banke generalno odraziti na poslovanje na tržištu, a kako u okviru ASA grupe?

- Najprije izražavam veliko zadovoljstvo uspješno završenim procesom pripajanja Moje Banka IK Banci. Za sve nas, ovo je bio izuzetno zahtjevan i kompleksan projekat, posebno izazovan zbog spajanja dva različita sistema.

Pripajanjem Moje Banke IK Banci formirana je vodeća domaća banka u FBiH. Ovo je svojevrstan iskorak u bankarskom sektoru BiH. Ukupna aktiva koju imamo nakon spajanja iznosi preko 400 miliona KM, a naš kapital cca 70 miliona KM. Kapitalna adekvatnost nam je daleko iznad tržišnog prosjeka u BiH i upravo ta snaga nam omogućava zdravu penetraciju na tržište. Banka djeluje u okviru ASA Prevent Grupacije, našeg većinskog vlasnika. Ta činjenica znači da ćemo slijediti pozitivan korporativni primjer Grupacije, te ćemo zajedničkim snagama postavljati temelje razvoja bh. privrede – kazao je Mustafić.

 

Dugogodišnja tradicija

 

Na koji način će biti organiziran rad i rukovođenje ojačane nove banke i kakvi su ciljevi?

- Sam rad i rukovođenje će biti zasnovano na principima modernog bankarstva koje će se temeljiti na osnovama savremenog korporativnog upravljanja. Istovremeno, dugogodišnja tradicija koju IK Banka ima s jedne strane, te vlasnička struktura i jak privredni sistem kojem pripadamo, s druge strane, predstavljaju ogroman potencijal za svaranje najveće domaće banke.

Zanimljiva je činjenica da su domaće banke krenule u udruživanje, odnosno ukrupnjavanje. Nedavno se i Privredna banka pripojila Bor banci. Hoće li BiH dobiti jake domaće banke i šta bi to donijelo bankarskom tržištu ove zemlje?

- Ukrupnjavanje domaćeg kapitala, de facto, vodi stvaranju jakih domaćih banaka, što smo upravo pokazali i svojim primjerom. Jačanje domaćeg bankarskog sektora ključ je za razvoj lokalne privrede. Na ovaj način će domaće banke biti u mogućnosti voditi ravnopravnu tržišnu utakmicu sa velikim internacionalnim bankama koje su prisutne u BiH. Jake države imaju razvijene velike bankarske sisteme koji su u domaćem vlasništvu i koji, u jakoj sponi sa državnim aparatom, čine oslonac privredi, što je i naš cilj.

Koliko je banaka, zaista, potrebno tržištu Bosne i Hercegovine i dokle će se ići sa okrupnjavanjem banaka u našoj zemlji?

- Za očekivati je da će se nastaviti trend okrupnjavanja i konsolidacije unutar bankarskog sektora. Što se tiče tržišta BiH, potrebna je jedna jaka domaća banka koja će moći adekvatno odgovoriti konkurenciji, a kroz bolje razumijevanje domaćih klijenata, posebno privrede i njenih potreba u okruženju u kojem egzistira. U budućnosti, opstanak na tržištu će biti moguć za one banke koje se približe klijentu i personaliziraju uslugu klijentovim potrebama, te pruže savjetodavnu ulogu.

 

Podrška građana

 

Kakav je odnos građana Bosne i Hercegovine, ali i domaćih kompanija i institucija prema domaćim bankama. Nedostaje li više podrške?

- U posljednje vrijeme se primjećuje promjena svijesti građana u podršci domaćim proizvodima, samim tim i domaćim kompanijama i bankama. U tom kontekstu, da bi se podrška građana i privrede dodatno povećala, neophodno je da domaće banke konstantno unapređuju svoje proizvode i usluge i time postanu konkurentniji i prepoznatljiviji za klijente. Bitno je da svi građani BiH zajednički podignu svijest o važnosti izgradnje domaće privrede na ovaj način.

Kako će se nova banka odnositi prema domaćoj privredi i kompanijama. Može li bh. privreda očekivati veću podršku i povoljno kreditiranje od vas?

- Naš cilj je biti lojalan partner našim sugrađanima i domaćoj privredi. Kao sistem koji je dio bh. privrede najbolje poznajemo probleme i potrebe naših klijenata i namjeravamo im biti oslonac pružajući stabilnost, sigurnost i odgovarajuće oblike finansiranja.

Hoćete li uskoro ponuditi novine i neke nove proizvode na bh. tržištu?

- Svakako da ćemo biti inovativni, kreativni i fleksibilni, prateći trendove modernog bankarstva i novih tehnologija, istovremeno zadržavajući tradiciju u poslovanju sa klijentima stvaranu proteklih 60 godina. Vjerujemo da ćemo našom paletom proizvoda odgovoriti potrebama klijenata i donijeti osvježenje i inovacije na bankarsko tržište BiH.

Više...

Sample 1a

 

abfbih od
abrs cbbih