PODIJELI

Berislav Kutle, direktor Udruženja banaka Bosne i Hercegovine u intervjuu za Banke & Biznis magazin. Razgovarao: Zlatko Vukmirović

  • Kreditni rast od 4% nije uvjetovan mogućnostima banaka, nego realnošću našeg tržišta 
  • Nema razloga da banke ispunjavaju želje nerealnih pojedinaca ili firmi čime bi i sebe i cijelu zajednicu dovele do propasti 
  • Kritike su vrlo često plod nedovoljnog poznavanja poslovanja banaka i populizma

Gospodine Kutle, kao direktor Udruženja banaka u BiH i čovjek koji je svakako upućen u trendove, možete li dati ocjenu aktuelnog stanja u bankarskom sektoru?

Opće poznata je činjenica kako je bankarstvo jedan od najsvjetlijih primjera u cijelom gospodarstvu BiH, od njene nezavisnosti do danas. Nikad se pozitivne promjene nisu događale revolucijom nego evolucijom, put do uspjeha je, dakle, dugoročan i postepen, bez naglih skokova. Na takav način se razvijalo bankarstvo BiH od njene nezavisnosti do danas. Zahvaljujući brojnim faktorima, a u prvom redu sposobnim ljudima u tom sektoru, ono je danas na zavidnom nivou.

Donošenjem niza zakona, prošle godine, kompletirana je zakonodavna regulativa potrebna za uspješno poslovanje banaka. Banke su svjesne realnosti i neizvjesnosti unutar kojih djeluju i na vrijeme nastoje odgovoriti izazovu vremena.

Nalazimo se u vremenu izuzetno brzih promjena koje traže kontinuitet u praćenju, mijenjanju, unaprjeđenju, kako bi jasnije gledali u svjetliju budućnost. Trendovi informatizacije, pa digitalizacije sa elementima umjetne inteligencije nisu nešto što se odjednom događa, kako se ne bi moglo pratiti – upravljati promjenama. Jasno je da je to kontinuiran proces, sveobuhvatan, u kojem glavnu ulogu ima educiran i strateški pozicioniran ljudski faktor. Uz svu umjetnu inteligenciju čovjek i dalje ostaje ključ uspjeha odnosno neuspjeha.

Banke su svjesne sve izrazitije konkurencije i u tradicionalno bankarskim poslovima. To znači da moraju pratiti sve trendove i istovremeno kreirati nove proizvode – mogućnosti kako bi ostali glavni igrači na financijskom tržištu. Treba nalaziti pravi balans između upotrebe ljudskog faktora na jednoj strani i digitalizacije – umjetne inteligencije na drugoj strani.

Zahvaljujući svojoj aktivnoj ulozi u svim tim procesima, bosanskohercegovačko bankarstvo ima svijetlu budućnost. Pokazatelji poslovanja za prvih šest mjeseci pokazuju rast i poboljšanje poslovanja u svim segmentima a jasno je da je bankarstvo sastavni dio gospodarstva, života u BiH i kao takvo dijeli i sve probleme sa kojima se ono suočava.

Prema potencijalu koji posjeduje, bankarstvo bi moglo puno snažnije djelovati na razvoj zemlje ali, na žalost, realnost u kojoj živimo to ne dozvoljava. Kreditni rast od 4% nije uvjetovan mogućnostima banaka, nego realnosti tržišta na kojem djeluju. Zato je zadatak svih aktera, ne samo banaka, nalaziti, kreirati načine kako poboljšati tu aktivnost. Banke sa svoje strane čine ono što mogu. U prvom redu štite sigurnost depozita, a onda na realan način procjenjuju i omogućuju kreditni rast, vodeći računa o sigurnosti, a tek onda o profitabilnosti.

Uz sve uštede u troškovima, reorganizacije, jednostavnije poslovanje sa klijentima, banke su i u ovoj godini povećale broj zaposlenih. Jasno je da postoji veliki prostor za poboljšanje djelovanja banaka, ali još jednom napominjem da to banke same ne mogu učiniti.

Prema statistikama, nakon rekordne 2017., rast zarada banaka nastavljen je i u ovoj godini. To za grupaciju čiju asocijaciju predvodite zvuči lijepo, međutim, da li su te zarade ostvarene na po bosanskohercegovačko društvo najbolji način?

Banke, kao i sva privredna društva, rade na principu dugoročne stabilnosti – samoodrživosti i profitabilnosti. Bez tih kriterija bi nestao razlog postojanja. Radeći po tom principu banke u svom razlogu postojanja trebaju zadovoljiti: vlasnike, klijente, djelatnike kao i društvenu zajednicu u kojoj djeluju. One bi trebale biti generator kvalitetnog življenja u zajednici u kojoj djeluju. Kao takve, ne mogu biti u funkciji samo pojedinih maksimalističkih, parcijalnih interesa, a to javnost često i nesvjesno traži.

Banke su ostvarile solidne rezultate na polovici godine i mislim optimalno zadovoljile i ove kriterije. Za veći iskorak je potrebna dugoročna – realna strategija i izuzetno naporan i kvalitetan rad svih aktera na tržištu Bosne i Hercegovine, a ne samo banaka.
Ovim ne želim abolirati banke od svih grešaka – nedostataka koje imaju, ali generalno gledano, banke daju svoj optimum (ne maksimum).

Cijeli intervju pročitajte u printanom izdanju Banke & Biznis magazina. Pretplatiti se možete u kategoriji “Pretplati se” na našoj početnoj stranici.