PODIJELI

Kakav uticaj će na bankarstvo i klijente imati produžena politika ECB-a o negativnoj kamatnoj stopi?

Iako niko ne može sa sigurnošću tvrditi kako će se situacija na tržištu odvijati, sve govori da će se period jeftinih kredita zadržati još najmanje godinu i po, a takvo stanje iako kratkoročno donosi koristi, uključujući i korisnike kredita, nosi rizike i dugoročnije može biti opasno, pogotovo za banke

Piše: Borivoje SIMIĆ

Evropska centralna banka dala je krajem jula signal tržištima da će kamatne stope ostati niske dobar dio naredne godine čak i ako američke Savezne rezerve u narednim mjesecima podignu kamatne stope.

To znači da će zaduživanje novca od banaka za mnoge koji žele da finansiraju razvoj svog posla ili samo kupe krov nad glavom još neko vrijeme biti jeftino i manje stresno nego što je to bilo u takozvanom vremenu “debelih krava”.

No, da li je ovakav razvoj dobar za banke i njihove klijente ? Kako će na bankarstvo u našoj zemlji uticati činjenica da ćemo još godinu – godinu i po imati negativni euribor i da li se u budućnosti kada kamatne stope počnu rasti može dogoditi sličan scenarij kao sa famoznim kreditima u švicarskim francima?

UTICAJ RAZLIKE U POLITICI FED-a I ECB-a

Iako ima nekih koji govore kako će se negativne kamate zadržati još dvije godine pa i više, nema analitičara koji na temelju realnih pokazatelja može reći kakva će u budućnosti biti kamatna stopa jer ona ovisi o politici, a politika Evropske centralne banke se nikad toliko dugo nije razlikovala od kursa američke centralne banke – Fed-a. Uvijek su Fed i ECB jedno drugo stizali sa kamatnom stopom, a danas je kamatna stopa na dolare iznad 2 posto, a ECB-ova kamatna stopa je u minusu, što je dovelo do toga da su krediti stanovništvu već 5 posto u SAD-u, a kod nas i do 3 posto, što je ekonomski i svaki drugi apsurd, ali istovremeno i tržišna realnost.

– Kad pogledamo čitav period iza nas, negativna kamatna stopa nije zadovoljila gotovo ni jedan razlog zbog kojeg je uvedena jer se zahvaljujući jeftinom novcu nije dogodio nikakav progres u Evropi tog tipa. Jeftinim novcem ispod cijene koštanja događaju se dvojake stvari – kratkoročno profitira onaj koji koristi na kreditnoj strani taj jeftini novac. Dugoročno on tu razliku gubi jer tu dobit prenosi na svoje klijente, na svoje partnere, a dugoročno gube svi jer prodajemo novac ispod cijene koštanja. Na depozitnoj strani plaćanjem novca ispod cijene koštanja krakoročno profitiraju institucije koje taj novac plaćaju, dugoročno gube građani, ali dugoročno gube i te institucije jer to što su kraktoročno dobile prenesu na kontra stranu, stranu aktive, i u srednjoročnom periodu se sav taj pozitivan “gap” istopi, a negativan ostaje trajno i teško se može vratiti, pojašnjava Berislav Kutle, direktor Udruženja banaka u BiH.

On procjenjuje da će s ozbirom na trenutne okolnosti kamatne stope u cijeloj regiji na ovakav način još padati, posebno za klijente A kategorije.

– Već sad se događa da veliki klijenti praktično ucjenjuju banke. U bankarstvu je na snazi klasična “prostitucija”, jer klijent A kategorije može praktično dobiti kamatu i od nula posto, bez obzira što toga u javnosti nema. Događa se da taj klijent na kratkoročne kredite dobije i kamatu nula, kako bi prebacio neke druge proizvode u kojima banka ima mogućnost zarade a na taj kratkoročni plasman svakako nema troška jer je i je banci avista depozit nula. Ti tržišni neekonomski aspurdi se događaju, naglašava Kutle te dodaje da neku veću realnu potražnju za kreditima, koja bi bila izvor i većih prihoda banaka, ne možemo očekivati jer je nema ko ’isprovocirati’.

PROBLEM KREDITIRANJA PRIVREDE

Ekonomista Admir Čavalić kaže da je uprkos negativnim efektima, monetarna politika Evropske centralne banke bila uspješna kada je u pitanju stopa ekonomskog rasta koja je bila zavidna, na čijim krilima su profitirale i zemlje oslonjene na Evropsku uniju, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.

– Briljirali smo sa izvozom, posebno u odnosu na zemlje partnere iz Evrope, konstatirao je Čavalić ali i dodao da u Bosni i Hercegovini definitivno postoji problem kreditiranja, posebno privrede.

– Mi imamo stabilnu konzervativnu politiku kreditiranja, ali nemamo ekspanziju prema privredi. Vlada nepovjerenje na tržištu i trebalo bi sve učiniti da se napravi iskorak iz postojećeg stanja i više kreditiraju mala i srednja preduzeća jer je sadašnja situacija takva da banke više vole kreditirati stanovništvo nego privredu, kaže Čavalić.

Višegodišnja apsurdna tržišna situacija negativnih kamatnih stopa, bez presedana u istoriji, ne samo da ostavlja posljedice na poslovanje banaka, nego će predstavljati izazov i za bankare i za klijente kada sadašnja politika jeftinog novca bude napuštena, a kamatne stope počnu rasti.

Logična pretpostavka je da će banke uživati poslovne pogodnosti sa rastom kamatnih stopa. Veći euribor će im dati veći profit na kredite s promenjivom stopom. Za sve ostale, viši euribor može biti poguban, posebno za one zajmoprimce koji su se zadužili do krajnjih granica svojih finansijskih mogućnosti.

Stoga, kada je riječ o novoj tržišnoj situaciji koja će doći sa višim euriborom, postavlja se pitanje koliko će subjekti koji imaju kreditno zaduženje biti sposobni asporbirati povećanje kamatne stope.

MATEMATIKA ZA GLAVOBOLJU?

Recimo, troškovi kamate za desetogodišnji zajam u vrijednosti od 100.000 eura bi se pri porastu godišnjeg euribora sa današnjih -0.18 posto (u trenutku pisanja teksta) na 4 posto povećali za 4.180 eura godišnje. Malo vjerovatni porast euribora na nivo prije krize povećao bi mjesečnu tranšu za više od 470 eura.

Također, uz povećanje kamatne stope na kredite morat će doći do povećanja kamatne stope na depozitnoj strani, što će biti neminovnost.

– Dogodit će se da će kamata na depozite morati rasti brže od mogućnosti rasta kamate na kredite i onda ćemo imati obratan proces od sadašnjeg, da će biti potreban puno veći rast kamatnih prihoda s obzirom da će neto kamatni rashod rasti kako bismo imali pozitivan “gap”. U kojem vremenskom periodu će se to dogoditi možemo se kladiti ovisno o globalnim kretanjima na finansijskim tržištima, ali to će sigurno biti, zaključuje Kutle.

Tržišni regulatori nedavno su upozorili klijente da budu oprezni kod uzimanja kredita s promjenjivom kamatnom stopom jer će nesumnjivo oni koji sada budu uzeli takve dugoročne kredite (ili su ih unazad nekoliko godina uzeli) u određenom periodu otplaćivati veću ratu nego što je sada.

Jasmin Mahmuzić, direktor Agencije za bankarstvo FBiH, kazao je nedavno da Agencija odranije poučena iskustvom sagledava potencijalne probleme koji se mogu desiti zbog kredita vezanih za euribor.

– Nedavno smo građanima putem medija uputili upozorenje da obrate pažnju prilikom dugoročnog zaduživanja, pogotovo namjenskih kredita. To je iz razloga jer sad imamo ponude za namjenske kredite preko 10 godina, što teoretski nije utemeljeno. Agencija će brzo reagovati vezano za to, kazao je Mahmuzić i dodao da je teško predvidjeti šta se u budućnosti može desiti.

NE OČEKUJE SE NOVI “ŠVICARAC”

Iako ovakav razvoj nosi rizik, novi scenarij sličan onome sa famoznim “švicarcima”, prema mišljenju sagovornika, ne bi trebalo da se ponovi.

– Svi scenariji su mogući, moguća je i pojava balona. Ali, intenzitet kakav je bio sa “švicarcima” ne možemo očekivati. Banke su opreznije, ne žele takve afere, a i potrošači su više educirani posljednjih pet godina, što znam iz vlastitog iskustva jer sam i sam radio na programima savjetovanja građana, kaže Čavalić.

Ipak, savjetuje da kada se govori o jeftinom kreditiranju treba biti oprezan u javnosti i treba naročito potencirati razliku o zaduživanju po fiksnim i promjenjivim kamatnim stopama.

Novu sličnu krizu kakva se desila jednom u 50 godina ne očekuje ni Berislav Kutle, koji pak vjeruje da bi problem zapravo mogle imati banke.

– Danas su klijenti u mogućnosti u svakoj banci fiksirati kamatnu stopu na teoretski nešto većem nivou nego što je promjenjiva kamatna stopa. Veći bi se problem mogao dogoditi tada za banke jer na fiksnim kamatnim stopama koje danas daju neće moći dugoročno funkcionirati. Promjenom kamatnih stopa će se problem koji je bio sa stanovništvom pojaviti u bankama, jer će banke imati skuplje izvore nego što su ih plasirale. A poznato je da i danas u bankarskom sektoru postoji prevelik postotak dugoročnih kredita u odnosu na kratkoročne kredite, i s druge strane više je kratkoročnih depozita u odnosu na dugoročne depozite, što znači da ako se ne bude dovoljno dobro upravljalo, veći problem bi mogle imati banke fiksirajući ovako nisku kamatnu stopu nego stanovništvo, navodi Kutle.
Zaustavljanje nekonvencionalnih mjera centralnih banaka te rizik kamatnih stopa nije ništa drugo nego normalizacija stanja. Spora i dugotrajna normalizacija. No, to je istovremeno i ono što izaziva zabrinutost.

Mnogi stručnjaci pitaju se da li će Evropska centralna banka imati dovoljno vremena da postigne normalno stanje prije nego što se situacija na tržištu promijeni toliko da će zahtijevati nove drastične mjere za rješavanje stanja.