Дървен материал от www.emsien3.com

The best bookmaker bet365

The best bookmaker bet365

Menu
RSS

UNIQA Online-AKCIJA IO webbaner 728x90px 728 x 90


razvojna banka

Pad kreditne aktivnosti i porast udjela NPL-a značajno smanjuju prihod banaka

ponedjeljak, 11 Septembar 2017 14:46

Mirjana Vuković, direktorica EOS Matrix

Stava sam da je bankarski sektor ogledalo realnog sektora * Trenutno najveći izazov za EOS u BiH jesu novi Zakoni o bankama (u oba entiteta) * Želim biti rukovoditelj koji će slušati, koji će biti podrška svojim zaposlenicima i onaj koji zna i želi motivirati

Kažite nešto o svoj karijeri, firmi koju vodite, kako je nastala, riječju poslovnom putu!

-       Svoju poslovnu karijeru započela sam prije gotovo petnaest godina u Zagrebu, gdje sam i rođena. Odmah nakon završenih studija ekonomije počela sam raditi u odjelu naplate American Expressa, što je bio odličan početak, odnosno odskočna daska i smjernica za ovo gdje sam danas. U posljednjih deset godina, koliko sam na vodećim pozicijama, biti na čelu EOS-a smatram najvećim uspjehom u dosadašnjoj karijeri. Za mene je posebna čast a ujedno i velika odgovornost biti osnivačem i na čelu EOS-a u Bosni i Hercegovini. Sa operativnim radom EOS u BiH, kao dio EOS Grupacije sa sjedištem u Hamburgu, krenuo je u februaru 2011. godine. Danas, skoro sedam godina kasnije, mogu sa ponosom reći da se radujem svakom novom radnom danu i izazovu koji nosi. Motivacije u poslu kojim se bavim nikad ne manjka, naročito jer sam okružena divnim mladim ljudima koji su puni entuzijazma i ideja. Zadovoljstvo je raditi sa tim mladim obrazovanim ljudima koje dijele iste ambicije kao i ja.

Kako ocjenjujete aktuelno stanje u bankarskom sektoru u BiH s aspekta djelatnosti kojom se bavite?

-       Stava sam da je bankarski sektor ogledalo realnog sektora. Velike bankarske grupacije prisutne su u gotovo svim zemljama regije. Prisutnost na više tržišta omogućila je njihovim vlasnicima diverzifikaciju poslovanja kroz veći broj ekonomija sa različitim stopama rasta. Po veličini aktive, bankarsko tržište Hrvatske je najveće u regiji. Tek četvrto mjesto zauzima bankarski sektor BiH, sa relativno malim iznosom ukupne aktive, ali izuzetno velikim brojem banaka. Unatoč znatnom povećanju rezervacija usljed porasta loših kredita (NPL; non-performing loans), većina banaka u BiH i dalje posluje sa dobiti. Navedeno dokazuje da unatoč povećanju NPL-a, povećanju rezervacija, smanjenju kreditne akivnosti i negativnim gospodarskim kretanjima, banke i dalje uspješno posluju, te još uvijek održavaju bankarski sustav u BiH stabilnim. No, postavlja se pitanje koliko dugo bankarski sektor može ostati održiv ukoliko se postojeći NPL ne sanira! On bi trebao pomagati gospodarskom oporavku kroz nove plasmane. Međutim, bankarski sektor se posljednjih par godina tokom krize, kao i danas, ponaša poprilično pasivno kada su u pitanju upravo takvi poticaji gospodarstvu. Poznatno je da kamatni prihodi kroz kredite stanovništvu predstavljaju najpouzdaniji izvor prihoda bankarskog sektora. No, nakon značajne ekspanzije u periodu prije krize, krediti stanovništvu posljednjih godina stvaraju veliki teret sektoru. Pad kreditne aktivnosti i porast udjela NPL-a značajno smanjuju prihod banaka. Danas je fokus bankarskog sektora na rješavanju NPL-a koji su nastali u godinama krize. Banke su se poslovno okrenule sebi, problemima vlastitih portfelja a uz nedovoljnu kreditnu aktivnost – što najviše pogađa upravo realni sektor. S druge strane, banka nije – niti bi trebala biti – institucija specijalizirana za poslove naplate NPL-a. Takva situacija dodatno pogoršava, odnosno otežava stanje u sektoru. Stoga bankarski sektor mora poduzeti neke od mjera upravljanja potraživanjima i na taj način osigurati prostor poslovanju za koje je specijaliziran. Tek onda kada se banke okrenu tržištu i kada poslovi kreditne aktivnosti ponovno postanu osnovni poslovi bankarskog sektora, može se očekivati i neophodna pomoć gospodarstvu. Financijski sustav odražava dinamiku i trendove realnog sektora. Alarmantna situacija u gospodarstvu ukazuje na neophodnu promjenu fokusa bankarskog sektora sa loših kredita na povećanje kreditne aktivnosti. Poražavajuća je činjenica da banke u BiH djeluju i rade u otežanim uslovima u odnosu na banke u drugim dijelovima svijeta, pa čak i u nekim zemljama regije. Bankarski sektor jeste i mora biti stub cjelokupnog društva i gospodarstva jedne zemlje, pa i u BiH.Trebali bismo se zapitati kakav učinak bi imala njegova destabilizacija.

Koji su najveći problemi s kojima se susrećete u poslovanju?

-       Postoje razne mjere upravljanja spornim potraživanjima i posao otkupa je tek jedna od njih. Bankarski sektor mora raditi na saniranju tog problema jer jedino na taj način može ići u korak sa gospodarstvom kojem su neophodni novi kredini plasmani. Međutim, posao otkupa NPL-a zahtijeva i poduzimanje velikog broja mjera od strane relevantnih institucija.

Najveći problemi s kojima se susrećemo su određene nepreciznosti u shvaćanju otkupa NPL-a od strane zakonodavnih i regulatornih tijela u BiH. Nažalost, u BiH još uvijek ne postoji dovoljno iskustva u poslovima otkupa NPL-a pa samim time ne nailazimo ni na dovoljno prakse koja bi na primjeren način pomogla u razumijevanju same te transakcije. Recimo, UINO je stava da transakcija otkupa loših potraživanja nije oslobođena plaćanja PDV-a, iako su se vlasti BiH obavezale, u skladu sa Pismom namjere iz juna 2016. godine upućenom MMF-u, da će navedenu transakciju izuzeti iz sustava PDV-a.

Dodatni problem u razumijevanju navedenog posla nalazimo u činjenici da u ovom trenutku, radi nepostojanja zakonskog okvira, još uvijek ne postoji nadzor rada ovakvih agencija.

Trenutno najveći izazov za EOS u BiH jesu novi Zakoni o bankama (u oba entiteta), odnosno skoro usvajanje pratećih podzakonskih akata kojima bi se, opet prema Pismu namjere upućenom MMF-u iz juna 2016. godine, trebali konačno definirati zakonski okviri koji bi podržali kupovinu i prodaju NPL-a. Također, za očekivati je da će i UINO postupiti u skladu sa Pismom namjere, te da će pravilno definirati porezni tretman takve transakcije.

Djelatnost Firme je specifična – kako se uklapate s obzirom da zakonski još uvijek nije sve definisano. Djelujete li na području cijele BiH?

-       BiH je posljednja zemlja regije u kojoj su sa radom započele kompanije koje se bave otkupom NPL-a. Razlozi kasnom "ulasku" takvih kompanija na bh. tržište su, u prvom redu, brojni problemi sa kojima se takvi poslovni subjekti u entitetima susreću, kao što su razna pravna, računovodstvena, porezna i druga povezana a neriješena pitanja.

Ipak, izvjesno je da agencije poput EOS-a polako osvajaju tržište BiH.

Željela bih istaći da od osnivanja naše kompanije nemamo niti jednog nezadovoljnog klijenta i da ostvarujemo poslovne saradnje koje traju godinama. Djelujemo na području cijele BiH, i također imamo eksterne partnere, advokatske kancelarije, koje nam pružaju podršku u smislu pokrivenosti regiona kada su u pitanju rješavanja sudskih sporova.

Koliko su uslovi poslovanja različiti i kako se prilagođavate?

-       U svojoj poslovnoj karijeri rado ističem iskustva stečena u Hrvatskoj i Albaniji. U obje zemlje, kao i u BiH, radila sam slične poslove. U Hrvatskoj sam bila na čelu konkurentske kompanije, dok sam u Albaniji, u svojstvu konzultanta, organizirala operativni rad druge konkurentske kompanije. Uslovi poslovanja uvelike se razlikuju. Osim što u obje zemlje već dugi niz godina egzistiraju kompanije koje se bave otkupom NPL-a, i u Hrvatskoj i u Albaniji postoje primjenjivi pravni okviri jer su, očito, i jedni i drugi prepoznali potrebu za rješavanjem ovog problema. BiH izvjesno kasni sa shvaćanjem NPL-a kao prioriteta te unatoč raznim uputama i smjernicama MMF-a još uvijek nedovoljno participira u donošnju potrebnih odluka. Međutim, tu smo, na tržištu smo i nećemo odustati. Potrebno je puno strpljenja, i možda što je još važnije, povjerenja investitora, ali vjere ne nedostaje. 

Vaše iskustvo u BiH – dobro ili loše, želite li nešto posebno istaknuti, nekog partnera, situaciju?

-       U višegodišnjoj poslovnoj karijeri stekla sam mnoga iskustva, i sretna sam da se mogu pohvaliti i velikim brojem ostvarenih poslovnih suradnji. Mnogo toga bi se moglo izdvojiti iz prethodnih petnaest godina, ali opet ću se osvrnuti na EOS u BiH i sjetiti se početaka. Na samom početku smo bili mali tim sa velikim idejama i još većom željom. Svaki početak je pun izazova i iskušenja, ali istrajnost i marljiv rad se uvijek na kraju isplati i danas sa ponosom mogu reći da smo kompanija koja svakim danom sve više raste i napreduje, te da smo prepoznatljiv brand. Gledati uspjehe i rasti zajedno sa svojim timom je zaista neprocjenjivo.

Šta biste promijenili u poslovnom ambijenutu u BiH generalno, a šta s aspekta djelatnosti kojom se bavite?

-       Nažalost, poslovni ambijent u regiji nije nešto čime bismo se mogli pohvaliti i, prema izvještajima europske komisije, spadamo u zemlje sa najlošijim rezultatima. Razočaravajuća je činjenica da iako smo u stoljeću globalne digitalizacije i razvoja tehnologija, zbog njihove zastarjelosti gubimo konkurentnost. Ono na čemu bi se aktivnije trebalo raditi i unositi promjene jesu zakoni o financijskoj disciplini i rokovima plaćanja, usvajanje zakona o rokovima plaćanja, odnosno izmirenja novčanih obaveza, te osigurati brži i efikasniji mehanizam naplate potraživanja.

Evropi smo sve bliže – jesmo li spremni za slobodno evropsko tržište i kako se tu uklapa "rješavanje problema", odnosno djelatnost kojom se bavite?

-       Kao pojedinci, i kao građani sigurno da jesmo spremni, jer se lako prilagođavamo.

O tome svjedoči i ogroman broj mladih koji nažalost napuštaju zemlju i nerijetko uspijevaju van granica BiH. Ali uzimajući u obzir sve faktore koji su preduvjet slobodnom europskom tržištu, morat ću reći da nisam sigurna koliko smo spremni.

Kada je u pitanju udio NPL-a u ukupnoj imovini banaka, sve zemlje Europe dijele vrlo sličnu sudbinu. Neka su tržišta bogatija, neka siromašnija, neka posjeduju veću a druga tek manju aktivu sektora, ali je svima zajednička upravo potreba za rješavanjem ovog problema.

Problem koji hitno treba sanirati je odstupanje BiH u odnosu na Europu. U rješavanju ovog problema moraju aktivno sudjelovati sve zainteresirane strane: financijski sektor, Centralna banka BiH, agencije za bankarstvo, UINO, vlada, stanovništvo, gospodarstvo...

Imate li konkurenciju? Ima li saradnje u okviru bankarskog sektora kada je EOS u pitanju i ako da kako to funkcioniše?

-       Teško je govoriti o konkurenciji iz pozicije u kojoj se EOS danas nalazi. Bit ću slobodna reći da EOS u BiH postavlja visoke standarde poslovanja, zbog čega i jesmo lideri u svojoj djelatnosti. Kompanije poput EOS-a jasno da postoje, ali ne i spektar i kvalitet usluga koje mi pružamo. Bankarski sektor i jeste naša primarna i ciljana grupa klijenata. Kao što sam i spomenula, mi održavamo svoje partnerske suradnje i već dugi niz godina surađujemo sa bankarskim sektorom, na obostrano zadovoljstvo. Međutim, ta suradnja sa financijskim sektorom je nažalost ograničena, u smislu otkupa NPL-a.

Poslovni rezultati i novine u poslovanju – certifikati i reference!

-       EOS Grupacija je vodeća internacionalna kompanija u pružanju usluge naplate potraživanja. Prisutni smo sa 55 kompanija u 26 država u svijetu, sa 7.000 hiljada zaposlenika i internacionalnom partnerskom mrežom od 20.000 klijenata. Ove godine, trinaesti put uzastopno, revizori Euler Hermes Rating su EOS Holding-u (Njemačka) dodijelili "A" rejting, odajući priznanje za naplatu potraživanja i uživanju dobrog kreditnog statusa i dugoročne održivosti. Iako su ovo uspjesi na globalnom nivou, EOS BiH je u svakom slučaju dio toga. Lokalno smo ponosni na spektar klijenata, počev od bankarskog sektora, čemu i težimo, pa sve do kataloške prodaje, telekomoperatera, osigurnja... Aktivno smo uključeni u problem rješavanja NPL-a i radujemo se što ćemo imati priliku približiti problematiku i otvoriti već goruće pitanje na ovogodišnjoj konferenciji, koja će se održati u oktobru, posvećenoj inovacijama u financijskim uslugama.

U zadnje vrijeme pridaje se velika pažnja ženama rukovodiocima, poduzetnicama. Po Vašem mišljenju zašto? Šta se promijenilo u odnosu na ranije?

-       Iako je to vjerojatno upravo tako, kako ste napisali, moram priznati da ja osobno tome ne pridajem veliku pažnju.

Iznimo je važno da nastojimo živjeti u društvu u kojem svi imaju podjednake mogućnosti. U svakom poslu naići ćemo na one koje žele kao i na one koje ne žele raditi. Međutim, voditi kompaniju podrazumijeva pored strateškog planiranja i stručnosti, posjedovanje i drugačijih osobina. Nisam sigurna da su te osobine prevashodno namijenjene ljepšem spolu. Zaista sam ponosna što sam dio EOS tima u BiH i što svi zajedno pomičemo granice. Želim biti rukovoditelj koji će slušati, koji će biti podrška svojim zaposlenicima i onaj koji zna i želi motivirati. I uvijek ću podržati napredak onih koji žele raditi i koji imaju volju, neovisno o tome da li su to žene ili muškarci.

    

More in this category: « Intervjui zlatni BAM

Sample 1a

 

abfbih od
abrs cbbih