Inovacije u finansijskim uslugama u Bosni i Hercegovini: Naša regulative ne poznaje...

Inovacije u finansijskim uslugama u Bosni i Hercegovini: Naša regulative ne poznaje Fintech kompanije

120
0
PODIJELI

Istraživanja pokazuju da čak 69% kupaca širom svijeta želi završavati sve svoje finansijske usluge putem digitalnih kanala /// Kasne propisi koji se tiču elektronskog poslovanja /// Da li su glavni konkurenti bankama tzv. bigtech kompanije poput  Amazona, Paypala, Facebooka, Googlea…, koje imaju ogroman kapital u bazama podataka o klijentima /// Može li se ostatku svijeta desiti ružno kinesko iskustvo?

Piše: Borivoje SIMIĆ

Dok evropski i svjetski korisnici finansijskih usluga gotovo svakodnevno osjećaju intenzivne promjene koje donosi digitalizacija i raduju se njenim brojnim prednostima, a pojedini se i plaše onoga što ona sa sobom donosi, pojava novih kompanija koje usluge nude na bazi tehnoloških rješenja (fintech) u Bosni i Hercegovini još nije zaživjela.

“Fintech” industrija ubrzano transformira industriju finansijskih usluga u cjelini, u smislu operacija, regulacije, korisničkog iskustva i mnogo toga drugog. Ako su u početku korisnici željeli samo fleksibilnije načine plaćanja i bolje finansijske usluge, uz digitalizaciju i razvoj tehnologije njihove potrebe proširile su se na alternativne izvore finansiranja.

PIONIRSKI KORACI U BiH

Istraživanja pokazuju da čak 69% kupaca širom svijeta želi završavati sve svoje finansijske usluge putem digitalnih kanala, sa samo nekoliko klikova, bilo kada i bilo gdje. Zato u svakoj sferi društvenog života sve više rastu potrebe za upotrebom tehnologije, a samim time raste i industrija ovih usluga.

U Bosni i Hercegovini, međutim, još uvijek nemamo regulativu koja poznaje fintech kompanije te tako i ne postoje formalno-pravni uslovi za poslovanje ovakve vrste poslovnih subjekata. Prema studiji o digitalizaciji regiona, koju je prošle godine uradila UniCredit banka, u regiji centralne i istočne Evrope ima 608 fintech tvrtki, čak 70 ih je u Bugarskoj, dok su u Bosni i Hercegovini registrovane samo tri. Iako je taj broj u međuvremenu možda i porastao, jasno je da ova industrija u našoj zemlji pravi tek pionirske korake.

Kada je regulativa u pitanju, dodatni problem je što još uvijek nisu implementirani propisi koji se tiču elektronskog poslovanja. Zakon o elektronskom potpisu i Zakon o elektronskom dokumentu su sačinjeni ali se čeka certifikacijsko tijelo koje će administrativno voditi bazu elektronskih potpisa. Stoga je već jasno da je BiH, kad je u pitanju digitalizacija, u ozbiljnom zaostatku.

Ipak, prema bankarima, još nema tržišnog razvoja u našoj zemlji koji bi omogućio povrat investicija u ovoj oblasti, zbog čega neke tehnološko-finansijske kompanije koje za to imaju preduslove još ne ulaze ozbiljnije u fintech biznis.

SARADNJA BANAKA I FINTECHA JE NUŽNOST

Banke se u cijelu stvar oprezno uključuju, a prema riječima Berislava Kutle, direktora Udruženja banka BiH, i UniCredit banka u Milanu je ulaskom sa osam posto u jednu fintech kompaniju tek sada zakoračila u ovaj vid poslovnih odnosa.

Ono što je bjelodano jeste da je teško prognozirati kako će se u budućnosti razvijati tržište finansijskih usluga, a pogotovo se ne može jasno odgovoriti na pitanje da li su fintech kompanije bankama partneri ili su im prijetnja?

Dajući svoje mišljenje o tome, Boško Mekinjić, predsjednik Upravnog odbora Udruženja banaka Bosne i Hercegovine, kaže kako će banke morati napraviti partnerski odnos sa fintech kompanijama kako bi svi zajedno opstali na tržištu.

On smatra da će i dalje u fokusu biti povjerenje i sigurnost transakcija, a uz digitalizaciju će biti potrebno paralelno održavati tradicionalno bankarstvo za one klijente koji i dalje žele neposredni kontakt sa službenikom u banci.

Nakon 14. septembra 2019. godine, sve kompanije i finansijske institucije u zemljama članicama Evropske unije morat će početi da prate regulatorne tehničke standarde (RTS) revidirane Direktive EU o platnim uslugama (PSD2), koja je na snazi od januara prošle godine, a što je posljednja faza u njenoj primjeni.

Sa stanovišta usluga plaćanja, ovo je revolucionarni korak koji uklanja monopol banaka nad podacima o klijentima, te tako fintech kompanije ravnopravno sa bankama mogu da učestvuju na tržištu usluga plaćanja.

DVIJE STRANE MEDALJE

Nema sumnje da će tzv. otvoreno bankarstvo imati značajan uticaj na finansijski sektor tokom vremena, objašnjava Imran Gulamhuseinwali, povjerenik za implementaciju OBIE (The Open Banking Implementation Entity – subjekt za implementaciju otvorenog bankarstva u Velikoj Britaniji, zemlji u kojoj je provedena testna primjena open bankinga), ali to neće biti veliki prasak.

 – Vjerovatno ćemo vidjeti mnoge aplikacije koje još nisu zamišljene. Trebamo očekivati da će otvoreno bankarstvo poboljšati pristup finansijskim uslugama za one koji su trenutno isključeni i omogućiti masovnom tržištu da aktivno upravlja svojim finansijama i sa većim uvidom i sofisticiranošću, kaže Gulamhuseinwala i dodaje da je 2019. godina kada će otvoreno bankarstvo postati realno.

– Korisničko iskustvo će biti poboljšano, sa iskustvom bez muke za korisnike koji se uvode, dok se krećemo ka mobilnom. Ovo će olakšati informacije o računu, a plaćanje će se obavljati brže i praktičnije, pojasnio je on.

Prednosti za korisnike su samo jedna strana medalje ulaska fintech kompanija u ravnopravnu utakmicu sa bankama.

Na nedavno održanom događaju “Money 20/20 Europe” stučnjaci iz industrije, nakon više od godinu dana u eri otvorenog bankarstva u Velikoj Britaniji, pitaju se da li je cijeli test bio potpuni fijasko. Svijest o klijentima je zanemarljiva, banke odugovlače u otvaranju prema trećim stranama, a fintech kompanije imaju problema s rastom. 

Cijeli sadržaj dostupan je našim pretplatnicima