PODIJELI

Prema „Forbesu“, Rusija se sada nalazi u fazi punog ekonomskog uspona i uočljiv je paradoks koji na Zapadu ne mogu da objasne – uprkos sankcijama i dugogodišnjem padu cijena nafte, ruska ekonomija raste.

Zahvalјujući međunarodnim događajima, kao što su Svjetsko prvenstvo u fudbalu i Zimska olimpijada u Sočiju, Rusija je definitivno postala privlačnija za ekonomske partnere sa Zapada, piše ekonomski analitičar časopisa „Forbes“ Frenk Holms.

On podsjeća da je Rusija potrošila rekordnih 50 milijardi dolara kako bi bila dobar domaćin Zimskih olimpijskih igara 2014 u Sočiju a koliko su investicije u tom gradu bile uspješne najbolјe govori njegova popularnost koja kod stranih turista koja ne prestaje. Četiri godine kasnije, Soči je još uvijek pun gostiju iz cijelog svijeta, a lokalni stanovnici za stari Olimpijski park a danas savremeno naselje čak imaju i nadimak -“Sochifornia”.

Hosting Svjetskog prvenstva u nogometu ponovno je sa oko 14 utrošenih milijardi dolara pozicionirao Rusiju na mjesto rekordera po ulaganju u ovo natjecanje. I poput Olimpijade, Kup bi, prema riječima stručnjaka sa Moody’s Investors Service na kratke staze mogao proizvesti neke skromne neto ekonomske koristi ali na duži rok ponovo bi se mogli ostvariti vrlo dobri rezultati.

Bolja javna infrastruktura vjerojatno će generirati dodatne porezne prihode i smanjiti potrebu za kapitalnim ulaganjima za regije u narednim godinama. A, kada je riječ o Mundijalu, prema analitičarima najviše koristi imat će hoteli i restorani, trgovine na malo, telekomunikacione firme i saobraćaj, a, prije svega, moskovski aerodromi. Zahvalјujući njihovoj modernizaciji, broj turista će se tokom narednih godina samo povećavati, ocjenjuje Holms.

Rusija, koja je pošle godine izašla iz dvogodišnje recesije, izazvane padom cijena nafte i sankcijama uvedenim poslije dešavanja na Krimu, danas, napominje Holmes, doživlјava puni ekonomski uspon.

U prilog ovoj tezi, “Forbes” navodi rast ruskog bruto domaćeg proizvoda, smanjenje inflacije i nezaposlenosti, kao i pravac državne politike koji treba da obezbijedi dalјi stabilan ekonomski razvoj.

Među takve mjere ubrojeno je i povećanje gornje granice za odlazak u penziju, čiji je cilј smanjenje opterećenja državnog budžeta, a sa druge strane povećanje penzija.