Bojan Luburić, predsjednik Uprave MF banke: Rast oročenih depozita najbolje govori o...

Bojan Luburić, predsjednik Uprave MF banke: Rast oročenih depozita najbolje govori o povjerenju u našu banku

317
0
PODIJELI

Ostali smo dosljedni našem fokusu, a konstantno mijenjamo i preispitujemo naš način razmišljanja i našu ponudu /// Nastavljen trend prebacivanja godišnjih planova /// U 2018. ukupan iznos depozita prešao 300 miliona /// Svoje zaposlene stavljamo u položaj preduzetnika, sa idejom da pokušamo razmišljati i djelovati kao oni /// Bankarski sektor je danas otporniji na rizike /// Oni koji prekasno shvate da nove tehnologije mogu preko noći potpuno i promijeniti ili razoriti određene vrste tradicionalnih biznisa, pa tako i bankarskog, biće u konačnici pregaženi

Razgovarao: Zlatko VUKMIROVIĆ

  • Gospodine Luburiću, okosnica rada MF banke uvijek je bilo podržavanje malih i srednjih preduzeća. Banka konstantno raste pa nas interesuje da li je orijentacija ostala ista ili se ona vremenom mijenja?

– Privredno okruženje, konkurencija, a pogotovo segment malih i srednjih preduzeća, je vrlo turbulentno i promjenljivo, pa je ključno da i MF banka bude fleksibilna i agilna kako bi se prilagodila svim tim izmijenjenim okolnostima. Međutim, mi nismo promijenili orijentaciju kada je u pitanju podrška malim i srednjim preduzećima. Ostali smo dosljedni našem fokusu na pomenutoj tržišnoj niši, a ono što konstantno mijenjamo i preispitujemo jeste naš način razmišljanja, naša ponuda i princip servisiranja ovog segmenta, kako bismo bili još brži i fleksibilniji.

  • Prije tri godine počeli ste s kampanjama u kojima su okosnica brza bankarska rješenja za mala i srednja preduzeća. Kakve su rezultate dale te kampanje. Gdje ste danas?

– Prije ovih kampanja imali smo svega 132 miliona KM kreditnog portfolija u segmentu mikro, malih i srednjih preduzeća. Danas, broj tih klijenata u banci je značajno povećan, a portfolio skoro udvostručen, na 234 miliona KM sa snažnim trendom daljeg rasta. Dakle, kampanje su definitivno dale rezultata, a Banku su jasno pozicionirale kao najbržu i najjednostavniju u podršci ovom segmentu na tržištu BiH. Pored te postignute afirmacije, želimo i da povećamo prepoznatljivost u našim novim poslovnicama. Ove kampanje ne bi bile uspješne da iza njih zaista i ne stoji realizacija onog što obećavamo u promotivnim porukama: brzo poslovanje bez komplikacija, što smo prepoznali kao zahtjev naših klijenata.

IZA NAS JE REKORDNA GODINA

  • Obično ste u razvoju prebacivali planove. Možete li reći nešto više o rezultatima u 2018. i početku ove godine?

– Uspijevali smo, pored brojnih izazova, svake godine da planove prebacimo, što nam je pošlo za rukom i u 2018. godini kada smo dosegli i prešli ukupnu bilansnu sumu od 400 miliona KM i svrstali se time među srednje banke. Pri tome, prebacili smo i plan dobiti ostvarivši 5,2 miliona neto profita, a sve ovo zajedno predstavlja rekordnu godinu u dosadašnjem poslovanju banke.

Taj pozitivan i snažan trend uspješno je prenesen i nastavljen i u ovoj godini, pa smo zaključno sa 31. 5. 2019. ostvarili 3,7 miliona dobiti prije poreza i sve zacrtane procente rasta.

  • Ostvarili ste značajan rast depozita i prešli iznos od 300 miliona. Kakva je struktura depozita i šta se na osnovu nje može zaključiti?

– Tačan je podatak da je u 2018. ukupan iznos depozita prešao 300 miliona KM, preciznije 316 miliona KM, ali posebno nas raduje što je to ostvareno prvenstveno u vidu oročenih depozita stanovništva, što je najbolji pokazatelj rasta povjerenja u MF banku. U strukturi, depoziti stanovništva koje smatramo najstabilnijim, su povećali svoj udio sa 60% na preko 66%.

  • Prema informacijama do kojih smo došli, bruto aktiva, imovina u knjigama banke porasla je u 2018. godini za oko 36 posto, što je možda i najveći rast u Bosni i Hercegovini. O kojim se iznosima radi i šta to za vas znači?

– Rast je iznosio +118 miliona KM odnosno +36% kako ste i naveli, što svakako jeste najveći ostvareni procentualni rast u bankarskom sektoru BiH, s obzirom da je prosječan rast aktive cijelog sektora u 2018. iznosio oko 2%. Ovo je za nas jasan pokazatelj da je tržište prepoznalo naš poslovni model.

NEPRESTANO ŠIRIMO MREŽU POSLOVNICA

  • Gdje se širi mreža vaših poslovnica i kakve su vam ambicije za naredno vrijeme?

– Nedavno je otvorena nova ekspozitura u Sarajevu, a u ovoj godini širimo se prvenstveno u Federaciji BiH sa još dvije nove poslovnice u Zeničko-dobojskom i  Srednjobosanskom kanton. Nakon toga, ambicije su da pokrijemo i Hercegovinu.

  • Činjenica je da danas menadžeri kompanija, uslovno rečeno, nemaju vremena za duge i zamorne procedure. Na koji način im izlazite u susret, kakav je vaš proizvod za njih?

– Preduzetnici i menadžeri preduzeća moraju da opstanu i razvijaju se u izuzetno turbulentnom i promjenljivom okruženju, gdje se izazovi i promjene dešavaju brzo. Stoga nastojimo da primijenimo veoma specifičan poslovni model u kojem svoje zaposlene stavljamo u položaj preduzetnika, sa idejom da pokušamo razmišljati i djelovati kao oni. To znači da se povratne informacije klijentu moraju dostavljati u vrlo kratkom roku, a pri tome u komunikaciji sa preduzetnicima nastojimo biti što jednostavniji i fleksibilniji, bez suvišnih nepotrebnih formalnosti. Naš princip je da svoju uslugu i konkretan proizvod prilagođavamo njihovoj potrebi i situaciji, a ne obrnuto.

ZA VEĆU PODRŠKU PRIVREDI TREBA RELAKSIRATI REGULATIVU

  • Kako biste ocijenili stanje u bankarskom sektoru Bosne i Hercegovine?

– Kreditna aktivnost je u porastu u proteklih nekoliko godina, što je svakako pozitivno, a pri tome banke se trenutno „kupaju“ u likvidnosti. Dakle, ima i više nego dovoljno sredstava da kreditna ekspanzija i podrška privredi bude veća u narednom periodu, za šta bi bilo neophodno i relaksirati određene krute regulatorne okvire. Kvalitet portfolija na nivou bankarskog sektora je unaprijeđen u smislu trenda smanjenja udjela nekvalitetnih kredita, a paralelno sa tim je ostvarena i rekordna profitabilnost bankarskog sektora u 2017/2018. Sve to zajedno ukazuje na veoma stabilno i solidno stanje u cjelokupnom bankarskom sektoru BiH, koji je ujedno i najregulisaniji od svih sektora unutar države.

  • Bankarski sektor u Bosni i Hercegovini je u stalnom rastu. Štaviše, raste znatno brže nego isti sektor u širem okruženju. Kako to tumačite, da li to mi bolje radimo od drugih ili su uzroci drugačije prirode?

– Ne bih rekao da mnogo bolje radimo od drugih, jer ukupna privredna slika u BiH nije baš sjajna. Jednostavno, od početka velike globalne finansijske krize, čiji su efekti u BiH doduše stigli nešto kasnije, pa sve do 2015. godine, kreditna aktivnost u BiH je bila u stagnaciji ili sa vrlo malim rastom, a u tom periodu je i ukupan privredni rast bio veoma skroman. Tek sa osjetnijim rastom BDP-a većim od 3% u 2015, koji je nastavljen i u sljedećim godinama, ubrzao se i rast bankarskog sektora. Pri tome, sama osnovica čitave bh. privrede i bankarskog sektora je skromnija od okruženja, pa je i lakše napraviti procentualno veći iskorak u kraćem roku.

SEKTOR OTPORNIJI NA RIZIKE

  • Nakon krize 2008. godine i pooštravanja regulative banke su dosta otpornije na rizike. Ipak, prisutna je bojazan od nove velike krize koja ne mora biti generirana iz bankarskog sektora. Kakva je vaša procjena snage bankarskog sektora u BiH da takvim poremećajima odgovori?

– Nakon dugogodišnjeg rasta privrede u EU, ali i globalno, sve su učestaliji glasovi brojnih analitičara koji ukazuju na vidljive indikatore moguće nove globalne krize i recesije, pa se tako nešto ne bi smjelo isključiti. U pravu ste da ona uopšte ne mora biti generisana iz bankarskog, odnosno finansijskog sektora. Jednostavno je sadašnji nivo međusobne povezanosti i međuzavisnosti skoro svih svjetskih privreda na najvišem nivou u istoriji, pa se vrlo lako poremećaji u jednom dijelu svijeta veoma brzo prenose na druge zemlje, što utiče naravno i na čitav globalni finansijski sektor, kao na sistem spojenih posuda.

Ipak, na osnovu svih pokazatelja i trendova bankarskog sektora BiH ostvarenih u protekle 2-3 godine, kao i mnogo oštrije regulative i nadzora, sa dosta sigurnosti se može zaključiti da naš bankarski sektor sada jeste dosta otporniji na rizike, kako kreditne i druge rizike unutar zemlje, tako i na moguće eksterne faktore.

  • Negativne kamatne stope na višak depozita u Centralnoj banci su često na udaru. Kako vi na njih gledate?

– To svakako utiče direktno na rast troškova svake banke, odnosno poskupljuje višak likvidnosti i nije jedinstven slučaj samo u BiH. Ovo je jednim dijelom i pokušaj uticanja CBBiH na značajniji rast kreditne aktivnosti. Međutim, smatram da taj instrument mora biti praćen i adekvatnim regulatorim izmjenama, koje će podstaći banke na veću podršku privredi, što se nije dogodilo, a samo uvođenje značajnije negativne kamatne stope na višak sredstava kod CBBiH neće u značajnoj mjeri doprinijeti tom cilju.

FINTECH KOMPANIJE I NAMA KUCAJU NA VRATA

  • Kako tumačite već prilično rašireno mišljenje da su banke u Bosni i Hercegovini isuviše suzdržane i bojažljive kada je posrijedi podrška razvoju privrednih aktivnosti?

– Morate imati na umu da najveći dio sredstava kojima banke upravljaju nisu njihovo vlasništvo, nego njihovih deponenata, koji očekuju da im banka po isteku perioda oročenja vrati ne samo glavnicu depozita, nego i određeni prinos. Samim tim, banke su dužne primjenjivati stroge principe i pravila kako bi osigurale pouzdano i dobro upravljanje tim sredstvima i  pri tome biti potpuno usklađeni sa zakonskim propisima. S jedne strane, u proteklih nekoliko godina nadzor i regulativa su poprilično pooštreni, što je uticalo na rast rezervisanja i ukupnih troškova banaka; s druge strane, uprkos dosta nesigurnom političkom i privrednom okruženju, evidentan je značajan pad prosječnih kamatnih stopa koji nije praćen proporcionalnim rastom tržišta i broja klijenata. Sve to zajedno je prilično suzilo manevarski prostor bankama, koje se onda prirodno ponašaju suzdržanije.

  • Fintech kompanije su u zemljama sa kojima se želimo porediti sve veća konkurencija tradicionalnim bankama i neminovno će one u budućnosti biti prisutnije i na našem tržištu. Kako, po vama, banke trebaju dočekati taj novi trend i kako se MF banka sprema za to vrijeme?

– Taj trend će nesumnjivo doći i kod nas, i to ne samo u bankarskom sektoru. Svijet se brzo mijenja, sveprisutne su takozvane „remetilačke“’ inovacije i tehnologije koje su u stanju preko noći potpuno promijeniti ili razoriti određene vrste tradicionalnih biznisa, pa tako i bankarskog. Sve kompanije ili banke koje ovo prekasno shvate, biće u konačnici pregažene. MF banka posvećuje posebnu pažnju tome, jer u tome ne vidimo samo prijetnju nego i odličnu priliku. Krenuli smo već sa digitalizacijom internih procesa kojom ćemo značajno povećati efikasnost i brzinu, uz smanjenje troškova, a pored toga ulazimo u razvoj digitalne strategije koja će u periodu 3-5 godina podrazumijevati i razavoj novih digitalnih usluga i kanala komunikacije sa klijentima.