Amir Softić, član Uprave Sparkasse Bank dd BiH: Pred bankarskim sektorom su...

Amir Softić, član Uprave Sparkasse Bank dd BiH: Pred bankarskim sektorom su novi izazovi

322
0
PODIJELI

Kreditna aktivnost i profitabilnost sektora imaju trend rasta, a likvidnost i kapitaliziranost su neupitni • Čak i najmanje pogoršanje kreditnog rejtinga može imati negativne posljedice na monetarnu ponudu kreditnog novca, i time poslovni ciklus u BiH  • Imamo drugačiji okvir i pravila igre, ali nam predstoji proces učenja kako da po tim pravilima igramo • Dobre banke su pouzdan garant sigurnosti za sredstva koje joj povjeravaju njeni depozitari a Sparkasse Bank je upravo takva banka

Razgovarao: Zlatko VUKMIROVIĆ

  • Gospodine Softiću, kako, po Vašem mišljenju, posluje bosanskohercegovački bankarski sektor? Koji ga izazovi očekuju, posmatrano iz perspektive makroekonomskog i političkog stanja, konkretno kreditnog rejtinga naše zemlje?

Bankarski sektor BiH je sigurno jedan od najregulisanijih i najuređenijih sektora bh. ekonomije, a svoju stabilnost  i visok nivo rezistentnosti na oscilacije u ekonomiji najbolje je dokazao tokom posljednje globalne finansijske krize. Struktura i kvalitet banaka, prosječna adekvatnost kapitala od gotovo 17% i pad udjela nekvalitetnih kredita na 8% u drugom kvartalu 2019. samo su neki od pokazatelja koji to potvrđuju. Istovremeno, kreditna aktivnost i profitabilnost sektora imaju trend rasta, a likvidnost i kapitaliziranost su neupitni.

Na makroekonomskom planu se za 2019. u BiH projecira usporenje rasta privrede, kako zbog očekivanih negativnih trendova u eurozoni gdje se nalaze naši glavni vanjskotrgovinski partneri, tako i zbog unutrašnje političke nestabilnosti koja onemogućava bržu realizaciju reformske agende i time poboljšanje poslovnog ambijenta. Upravo to se najviše reflektuje na kreditni rejting zemlje, koji je već sada najlošiji u regiji – prema MOODY’s B3 sa stabilnim izgledima, a prema S&P rejting B sa pozitivnim izgledima. Istina, ovako loš kreditni rejting nije posljedica isključivo političkog rizika zemlje, već i pravne nesigurnosti i niskog nivoa sigurnosti ulaganja, gdje se BiH, prema „Doing business izvještaju“ Svjetske banke, nalazi na 89. mjestu u svijetu. Za banke loš kreditni rejting znači visoke cijene refinansiranja na svjetskom tržištu novca i nivo rizika ponderisane aktive, ali i manju spremnost investitora i matičnih grupacija za povećavanje izloženosti prema državi. Znači, veliki su izazovi i rizici pred bankarskim sektorom, a čak i najmanje pogoršanje kreditnog rejtinga može imati negativne posljedice na monetarnu ponudu kreditnog novca, i time poslovni ciklus u BiH.

IZAZOVI USKLAĐIVANJA

  • Hoće li usklađivanje bh. regulatornog okvira za bankarstvo sa EU zakonima dodatno otežati poslovanje banaka? Kako će se to u konačnici reflektovati na ekonomiju zemlje?

Pred nama su još uvijek izazovi usklađivanja sa BASEL III standardima i Jedinstvenim pravilnikom koji je pravna podloga, baza i normativ funkcionisanja bankarske unije. Pravilnik, između ostalog, obuhvata tri ključna dokumenta koji će imati najveći uticaj na banke, a to su: Uredba o kapitalnim zahtjevima (CRR) prema kreditnim institucijama i to sada na jedan integrisan način, uključujući slojeve zaštite kapitala, protuciklične mjere, upravljanje rizicima, održivost za slučaj stresnih događaja itd. Zatim, Direktiva o kapitalnim zahtjevima (CRD IV) koja regulira statusno-organizaciona pitanja, strukturu i vlasništvo kreditnih institucija i nadzor ispunjenja kapitalnih zahtjeva. I na kraju, Direktiva o oporavku i sanaciji banaka (BRRD) koja definiše sanacijske uvjete, planove i mjere, djelovanje jedinstvenog supervizijskog mehanizma itd.

Enitetske agencije za bankarsko su u proteklom periodu iznijele vrlo kompleksan projekat  transformacije regulatornog okvira bankarskog sistema BiH u skladu sa navedenim EU propisima, i to je dobar pomak. Dakle, sada imamo drugačiji okvir i pravila igre, ali nam predstoji proces učenja kako da po tim pravilima igramo – de facto, banke tek trebaju prilagoditi svoje sisteme, poslovne prakse i proceduralne okvire novim propisima. To je zahtjevan projekat pun izazova i rizika, posebno za manje banke. Ja ne sumnjam da će bankarski sektor BiH u cjelini adekvatno odgovoriti na sve promjene u formalnom smislu, jer velike banke koje imaju i najveći udio kapitala sektora, su članice evropskih grupacija i već praktično, dobrim dijelom posluju i izvještavaju po EU standardima. Ono što će biti ključni izazov je kompenzirati pritisak pooštrenih kapitalnih i drugih zahtjeva novog regulatornog okvira prema bankama, i nastaviti aktivnu podršku privrednom razvoju kroz ponudu kreditnog novca. Tu vidim ključne efekte i rizike cijelog ovog procesa.  

  • Kako će Sparkasse Bank konkretno iznijeti izazove o kojima govorite?

Vjerujem da će se u cijelom ovom procesu iskristalizirati, i na tržištu nametnuti one banke koje su se pravovremeno i adekvatno pripremile, jačajući sisteme upravljanja rizicima i kapitalnu poziciju do te mjere da mogu bez problema apsorbovati finansijske šokove. Mislim da sve ove promjene kojima svjedočimo u bankarskom svijetu, ne samo u BiH nego i globalno, donose jednu sasvim novu logiku stvari, novu definiciju uspjeha i toga šta znači biti „dobra banka“. Iskustva su pokazala da tu više nisu presudni ni veličina ni profitabilnost. Dobre banke su one koje su stabilne, sposobne da osiguraju kontinuitet poslovanja i dugoročno održiv rast uz stalno poboljšanje kvaliteta usluge svojim klijentima.

To su banke koje mogu biti pouzdan garant sigurnosti za sredstva koje joj povjeravaju njeni depozitari. Sparkasse Bank je upravo takva banka. Mi nismo lider na tržištu po pitanju veličine, ali jesmo u samom vrhu tržišta po indikatorima stabilnosti, primarno zdravlja aktive, pokrivenosti nekvalitetnih kredita rezervama kao i njihovog udjela u ukupnom kreditima. Istovremeno smo svih prethodnih godina bili jedna od najbrže rastućih i kreditno najaktivnijih banaka, sa stopama rasta koje premašuju tržišni prosjek, i taj trend smo nastavili i u 2019. godini. Dakle, mi smo potpuno spremni za izazove koje nosi proces usklađivanja sa novim regulativama, čak vjerujem da ćemo iz njega izaći kao jači i bolji partner našim klijentima.

OSJETLJIVA MALA I SREDNJA PREDUZEĆA

  • Koje su to osnovne izmjene u novom Zakonu o bankama i pratećim odlukama?

Ključne izmjene odnose se na naprednije načine sagledavanja adekvatosti kapitala, povećanje odgovornosti i transparentnosti u upravljanju i izvještavanju, te bolja uporedivost informacija unutar bankarskog sektora, što je treći stub Basel-a. Zatim, podizanje nivoa internih kontrolnih i nadzornih mehanizama, te naglasak na spremnosti banaka za vanredne situacije kroz stres testove, planove oporavka i restrukturiranja. U konačnici, novi Zakon o bankama dodatno uređuje područja korporativnog i upravlјanja rizicima, uvodi dodatne kapitalne zahtjeve i zaštitne slojeve kapitala te jača sistem supervizije, i to ne samo na mikro nivou, nego nad bankarskim grupacijama na konsolidovanoj osnovi.

  • Kažete da je za očekivati da će uslovi pod kojim banke posluju, uključujući i novu zakonsku regulativu, imati određeni efekat na ukupnu ponudu kredita na tržištu. Znamo da su mala i srednja predzeća najosjetljivija na ovakve oscilacije, a istovremeno čine bazu naše privrede. Šta su tu prijedlozi rješenja? 

– Prema međunarodnoj segmentaciji SME u BiH kreira oko 65% radnih mjesta i kontribuira sa cca. 60% ukupne godišnje dodatne vrijednosti u poslovnom sektoru. Zato je izrazito važno razmotriti u kojim razmjerama će novi regulatorni okvir uticati na njegov razvoj i kreditiranje. Banke moraju bolje razumijevati poslovne cikluse i potrebe klijenata, i shodno tome prilagođavati svoje modele poslovanja, koristeći dobre prakse upravljanja rizicima. Međutim, da bi se osigurala dugoročnija stabilnost poslovnog ciklusa, posebno u dijelu poslovanja malih i srednjh preduzeća, neophodna je bolja koordinacija ostalih politika sa novim regulatornim okvirom bankarskog sektora. Obzirom na limitiranost učinka monetarne politike u malim ekonomijama, ovdje prvenstveno mislim na osiguranje boljeg poslovnog okruženja, veći nivo pravne sigurnosti, i balansa između makroprudencijalnih instrumenata i fiskalne politike u vidu restrukture strateški važnog privatnog sektora, uz reducirane barijere u međunarodnoj trgovini radi otvaranja izvoznih šansi. 

Kada su u pitanju privredne aktivnosti i kreditna potražnja u EU, moramo znati da su glavni generatori potražnje za kreditima u EU finansiranje investicija i zahtjevi za spajanjem i akvizicijama, a što podrazumijeva cjelokupan poslovni ambijent zasnovan na visokim standardima pravne i poslovne sigurnosti.

RISK MENADŽERI ZA PRIMJER

  • Vi ste predsjednik Udruženja profesionalnih rizik menadžera BiH (UPRMBiH) koje vrlo aktivno djeluje na promociji najboljih standarda i najboljih praksi upravljanja rizicima u bankarskoj zajednici. Aktuelni cilj Udruženja je upravo da pomogne da se usklađivanje regulatornog okvira BiH sa evropskim direktivama što uspješnije okonča. Koje su konkretne aktivnosti Udruženja na tom planu?

UPRMBiH sa svojih 140 profesionalnih i 25 institucionalnih članova, uključujući gotovo sve banke, agencije za bankarstvo, mikrokreditna, leasing i osiguravajuća društva, radi na promicanju najboljih praksi i dostignuća iz oblasti upravljanja rizicima. Sve to sa krajnjim ciljem jačanja stabilnosti finansijskog sektora. Stoga je jedna od naših ključnih aktivnosti edukacija i osnaživanje struke, te smo do sada organizovali 80 specijalističkih seminara, a kao jedan od 40 partnera Globalne asocijacije profesionalnih risk managera (GARP) na svjetskom nivou, prvi smo u regiji ponudili  program certifikacije risk managera.

Izdali smo prvi „Priručnik o upravljanju rizicima u finansijskim institucijama“ u regiji, te osnovali prvi stručni časopis „Fraud Forum“ koji obrađuje najaktuelnije teme iz oblasti rizika od prevara poput zloupotrebe ličnih podataka pa do najnovijih formi cyber kriminala. Recimo da rad UPRMBiH ima jednu pionirsku dimenziju, a u međuvremenu smo na sigurnom putu da postanemo glavni regionalni centar iz oblasti upravljanja rizicima. Moram reći da su mi, kao predstavniku Sparkasse Bank u Udruženju risk menadžera, ali i kao predstavniku struke, ova ostvarenja i uspjesi Udruženja vrlo važni. Važni su, jer pokreću pozitivne promjene i jačaju finansijski sektor, a zasluge za to pripadaju svim članovima našeg Udruženja.

______________________________________________________________________________

U PRIPREMI DRUGI REGIONALNI SKUP RISK MENADŽERA

  • Prva regionalna risk menadžement konferencija u organizaciji UPRMBiH je prošle godine bila vrlo uspješna, privukla je preko 150 eminentnh finansijskih i bankarskih stručnjaka iz BiH, regije pa i EU. Kada možemo očekivati drugu konferenciju i šta će ona tematizirati?

Druga Regionalna risk menadžment konferencija je u pripremi, a planirana je za početak 2020. godine. Sa tematskim fokusima, ali i profilima stručnjaka koji će učestvovati u dijalogu, otvorit ćemo novu, čak i širu perspektivu i pokušati premašiti nivo kvalitete iz prošle godine.

Na Konferenciji će u formi panela govoriti predstavnici bankarskog i finansijskog sektora, međunarodnih institucija, kao i predstavnici supervizora uključujući državno i entitetska ministarstva finansija i trezora i entitetske agencije za bankarstvo Federacije BiH i Republike Srpske. Tretirat ćemo tri teme: rizik države i kreditni rejting, zatim novi regulatorni okvir bankarskog sektora EU i BiH i na kraju, uticaj novog regulatornog okvira bankarskog sektora na kreditiranje malih i srednjih preduzeća u Bosni i Hercegovini. Ovaj stručni skup treba da unaprijedi dijalog na relaciji struka – zakonodavac, osnaži saradnju i umrežavanje u finansijskoj i bankarskoj zajednici i što je najvažnije, rezultira konkretnim prijedlozima i rješenjima.